A A A A A

Bophelo: [Liphoofolo]


Genese 1:21
Ka gona Modimo a hlola diphedi tše kgolokgolo tša lewatle, le diphedi tša mehuta ka moka ya ka meetseng, le dinonyana tša mehuta ka moka. Gomme Modimo a di bona, a kgahlega.

Genese 1:30
Ge e le diphoofolo tša lešoka le dinonyana le digagabi ka moka, tšona ke di file ditala tšohle gore e be dijo tša tšona” – gwa direga bjalo.

James 3:7
Motho o kgona go tlwaetša dibopiwa ka moka, ebile nka no re o di tlwaeditše – diphoofolo tša naga, le dinonyana, le digagabi, le diphedi tša ka lewatleng.

Jeremia 8:7
Ešita le mogolodi o tseba sehla sa wona; mokgorwane le peolwane le leakabosane le tšona di tseba nako ya go ya phuphu. Eupša lena, setšhaba sa ka, ga le tsebe melao ya ka.

Jobo 35:11
yo a re filego bohlale bja go feta bja diphoofolo tša naga, bja go feta bja dinonyana tše di fofago?’

Luka 3:6
Ke mo batho bohle ba tlago bona ka mo Modimo a tlago ba phološa ka gona.’ ”

Luka 12:24
Lebelelang magokobu: ga a bjale, ga a bune, ga a na difala goba matlolo, le ge go le bjalo Modimo o a a otla. Bjale ga ke re lena le bohlokwa kudu go feta dinonyana?

Matheu 6:26
Lebelelang dinonyana tše di fofago moyeng. Ga di bjale peu, ga di bune mabele tša a tšhela ka matlolong; le ge go le bjalo Tatagolena wa legodimong o a di otla. Na lena ga le ba bohlokwa kudu go feta dinonyana?

Liproverbia 12:10
Moloki o hlokomela diruiwa tša gagwe, yo kgopo yena ga a na taba le tšona.

Lipesaleme 104:21
Ditawana di a rora ge di tsoma, di nyaka dijo tše di di fiwago ke Modimo.

Genese 2:19-20
[19] Ka fao a ntšha mobu fase a bopa diphoofolo ka moka le dinonyana ka moka, a di tliša pele ga monna gore a bone gore o tla di rea maina afe. Ke ka moo ka moka di reilwego maina.[20] Ka fao monna a rea dinonyana le diruiwa tšohle le diphoofolo tšohle tša lešoka maina, fela a hloka le e tee ya tšona ye e ka bago mothuši yo a mo swanetšego.

Genese 9:2-3
[2] Diphoofolo le dinonyana le digagabi le dihlapi ka moka di tla phela di le boifa. Ka moka di bewa diatleng tša lena.[3] Bjale le ka di ja, la ja le ditala; ke le fa tšona ka moka gore e be dijo tša lena.

Genese 1:24-28
[24] Modimo a laela gape a re: “A lefase le be le diphedi tša mehuta yohle – diruiwa, le diphoofolo tša lešoka, le digagabi” – gwa direga bjalo.[25] Ka gona Modimo a di dira ka moka mme a kgahlwa ke tšeo a di bonago.[26] Gape Modimo a re: “Bjale a re direng batho ka seswantšho sa rena, ba swane le rena. Ba tla laola dihlapi, le dinonyana, le diruiwa, le diphoofolo tša lešoka, le digagabi ka moka tša lefase.”[27] Ka gona Modimo a hlola batho, a ba dira gore ba swane le yena. A ba dira e le monna le mosadi,[28] a ba šegofatša mme a re go bona: “Le beng le bana ba bantši gore ditlogolo tša lena di tle di phele gohle lefaseng mme di le laole. Ke le bea balaodi ba dihlapi le dinonyana le diphedi tšohle tša lefase.

Liproverbia 6:6-8
[6] Wena sebodu, eya makekeng, o bone ka mo a phelago ka gona, gomme o ithute ka ona.[7] Le ge a se ne moetapele, goba molaodi, goba mmuši,[8] a ipolokela dijo selemo; a ikgobokeletša mefago ge go bunwa.

Lipesaleme 8:6-9
[6] O mmeile mmuši wa mediro yohle ya atla tša gago; wa mo dira molaodi wa tšohle:[7] dihuswane le dikgomo tšohle, ešita le diphoofolo tša naga,[8] le dinonyana tša legodimo, le dihlapi tša lewatle, le nyabanyaba ka moka ka mawatleng.[9] Morena, Mong wa rena, leina la gago ke le legolo bjang lefaseng lohle!

Jobo 12:7-10
[7] Ge o ka botšiša dikgomo di tla go botša, dinonyana le tšona di tla go begela;[8] wa botšiša digagabi di tla go hlalošetša; dihlapi le tšona di tla go anegela –[9] tšohle di tseba ge di bopilwe ke Morena.[10] Bophelo bja diphedi tšohle le bja motho bo diatleng tša gagwe.

Esaia 11:6-9
[6] Phiri e tla dula le kwanyana, le nkwe ya robala le putšane. Namane le tawana di tla iphepa mmogo, gomme mošemanyana yo monyenyane ya ba modiša wa tšona.[7] Kgomo le bere di tla fula gotee, mme namane tša tšona tša robala mmogo. Tau e tla fula bjang bjalo ka kgomo.[8] Lesea le tla raloka moleteng wa letsolobolo, wa go tshwa letswele a tsenya seatla ka moleteng wa petla.[9] Sione, thabeng ye kgethwa ya Modimo, go ka se dirwe tše mpe goba gwa gobatšanwa, ka gobane naga e tla be e tletše batho ba ba tsebago Morena bjalo ka ge lewatle le tletše meetse.

Moeklesia 3:18-21
[18] Ka fetša ka go re: “Modimo o leka batho gore ba tle ba lemoge gore ga ba phale diphoofolo,”[19] gobane se se hlagelago diphoofolo, le batho se a ba hlagela – motho o hwa go no swana le phoofolo. Dilo tše ka dipedi di hema moya o tee. Motho ga a phale phoofolo ka selo, ka ge dilo tšohle di feta.[20] Motho le phoofolo di felela felo gotee – mobung. Ka dipedi di tšwa go wona, mme ka dipedi di tla boela go wona.[21] Kgane ke mang yo a tsebago ge moya wa motho o rotogela godimo, wa phoofolo o theogela fase mobung?

Lipesaleme 148:7-12
[7] Retang Morena mo lefaseng, lena bommamogašwa le lena diphamphamadiba tšohle;[8] lena magadima le sefako le lehlwa le kgodi, le lena madimo, le kwago taelo tša gagwe;[9] lena dithaba le meboto yohle, le lena meremelewa le mesedere yohle;[10] lena phoofolo tša nageng le diruiwa; lena digagabi le dinonyana tša go fofa,[11] lena magoši a lefase le lena merafe yohle; lena babuši le lena balaodi ba lefaseng;[12] lena masogana le lena makgarebe; lena batšofadi le lena bafsa.

Sotho Bible 2000
© Bible Society of South Africa. All rights reserved