A A A A A
Biblija u jednoj godini
Kolovoz 4

Esteri 9:1-32
1. Kraljev je proglas trebao stupiti na snagu trinaestog dana dvanaestoga mjeseca Adara . Na dan kad su se neprijatelji Židova nadali da će ih sve uništiti, dogodilo se upravo suprotno — Židovi su dobili moć nad onima koji su ih mrzili.
2. Okupili su se u gradovima u kojima su živjeli po svim pokrajinama Kserksovog kraljevstva, s namjerom da napadnu one koji su im željeli nauditi. I nitko im se nije mogao suprotstaviti jer je strah od njih obuzeo sve narode.
3. Svi upravitelji, poglavari u pokrajinama i kraljevi službenici pomagali su Židovima jer su sad strepjeli pred Mordekajem.
4. Budući da je Mordekaj imao velik utjecaj na kraljevom dvoru, glas o njemu brzo se širio svim pokrajinama i on je postajao sve moćniji.
5. Židovi su snažno udarili na svoje neprijatelje, pobili ih i uništili. Ljudima, koji su ih mrzili, činili su što su htjeli.
6. Samo u tvrđavi grada Suze ubijeno je petsto muškaraca.
7. Među njima su ubili Paršandatu, Dalfona, Aspatu,
8. Poratu, Adaliju, Aridatu,
9. Parmaštu, Arisaja, Aridaja i Jezatu.
10. Bila su to desetorica sinova Hamana, Hamedatovog sina, koji je bio neprijatelj Židovima. No od imovine ubijenih Židovi za sebe nisu uzeli ništa.
11. Kralja su istog dana obavijestili o broju ubijenih u Suzi
12. i on je rekao kraljici Esteri: »Židovi su u Suzi pobili petsto ljudi i desetoricu Hamanovih sinova. Mogu samo zamisliti što su učinili u ostalim pokrajinama. Želiš li da još nešto učinim za tebe? Učinit ću što tražiš.«
13. »Ako je kralju po volji«, odgovorila je Estera, »neka se Židovima u Suzi dopusti da i sutra postupaju prema današnjem proglasu. I neka se desetorica Hamanovih sinova objese na vješala.«
14. Kralj je zapovjedio da se baš tako i učini. Izdano je naređenje u gradu Suzi i tijela desetorice Hamanovih sinova javno su obješena.
15. Židovi iz Suze okupili su se i četrnaestog dana mjeseca Adara. Pogubili su još tristo muškaraca, ali od njihove imovine nisu uzeli ništa.
16. I ostali Židovi, raspršeni po svim pokrajinama Kserksovog kraljevstva, branili su svoj život i obitelji od neprijatelja. Pobili su sedamdeset pet tisuća ljudi, ali od njihove imovine nisu uzeli ništa.
17. Bilo je to trinaestoga dana mjeseca Adara. Četrnaestoga su se dana odmorili i taj su dan proglasili danom gozbe i veselja.
18. Židovi u Suzi borili su se protiv svojih neprijatelja trinaestog i četrnaestog dana, a tek su se petnaestog dana odmorili. Zato Židovi u gradovima gozbom i veseljem proslavljaju petnaesti dan mjeseca Adara,
19. a Židovi koji žive izvan gradova proslavljaju četrnaesti dan mjeseca Adara. Svi slave dan radosti i veselja, a obilježavaju ga poklanjanjem darova u hrani.
20. Mordekaj je pažljivo zabilježio ove događaje. Židovima u svim pokrajinama Kserksovog kraljevstva poslao je pisma
21. da svake godine trebaju slaviti četrnaesti i petnaesti dan mjeseca Adara
22. kao dane kad su se oslobodili svojih neprijatelja i kao mjesec kad im se tuga pretvorila u radost i slavlje. Poručio im je da te dane provode u gozbi i veselju, razmjeni darova u hrani i darivanju siromašnih.
23. Židovi su odlučili činiti kako im je poručio Mordekaj i nastaviti tako slaviti svake godine.
24. Jer, Agagovac Haman, Hamedatov sin, neprijatelj svih Židova, naumio je pobiti Židove i ždrijebom je odredio dan njihove propasti i uništenja.
25. No Estera se pred kraljem zauzela za svoj narod i kralj je na kraljičin nagovor okrenuo Hamanovo zlodjelo protiv njega. On i njegovi sinovi obješeni su na vješala.
26. (Te su dane prozvali »Purim« po ždrijebu zvanom »pur«.) Zbog svega što im je poručio Mordekaj i svega što im se dogodilo,
27. Židovi su odlučili ne prekidati običaj, tako da oni i njihova djeca, kao i svi koji im se pridruže, svake godine proslavljaju dva dana mjeseca Adara na način kako im je propisano.
28. Tih dana mjeseca Adara, u svakoj pokrajini i u svakom gradu, svaka obitelj u svakom pokoljenju, treba se sjećati i proslavljati spas Židova. Židovi ne smiju prestati slaviti dane Purima, niti sjećanje na Purim smije zamrijeti među njihovim potomcima.
29. Kraljica Estera, Abihailova kći, i Židov Mordekaj potvrdili su proglas o blagdanu Purimu.
30. Mordekaj je svim Židovima u svih sto dvadeset i sedam pokrajina Kserksovog kraljevstva poslao poruku mira i sigurnosti,
31. poruku proglašenja blagdana Purima i proslavljanja na način kako su odredili Mordekaj i Estera. Jednako tako, Židovi su za sebe i svoje potomke odredili neke druge dane u godini za post i tugu.
32. Esterin je proglas utvrdio propise za obilježavanje Purima i zapisan je u knjigu kraljevskih ljetopisa.

Esteri 10:1-3
1. Potom je kralj Kserkso nametnuo porez u cijelom svome kraljevstvu, sve do njegovih najudaljenijih dijelova.
2. Sva njegova moćna i slavna djela, kao i cijela priča o Mordekaju i veličanstvenom položaju do kojega ga je kralj uzvisio, zapisani su u Knjizi ljetopisa kraljeva Medije i Perzije.
3. Židov Mordekaj bio je sljedeći do kralja Kserksa, najistaknutiji i najcjenjeniji među Židovima jer je uvijek radio za dobrobit svog naroda i zalagao se za njihovu buduću sigurnost i uspjeh.

Psalmi 91:1-6
1. Ti, što živiš u skloništu Svevišnjega, što boraviš u sjeni Svemoćnoga,
2. reci BOGU: »Sigurnosti moja! Obrano moja! Bože moj, u koga se uzdam!«
3. On će te izbaviti iz zamke skrivene i od bolesti smrtonosne.
4. Svojim perjem će te pokriti pod njegova krila ćeš se skloniti, njegova vjernost će te štititi.
5. Nećeš se bojati strahote noću, ni strijele koja leti danju,
6. ni bolesti koja se šulja u tami, ni pomora koji hara u podne:

Izreka 22:12-12
12. BOG pazi na riječi istine, a riječi nevjernih opovrgava.

Rimljanima 6:1-23
1. Što, dakle, da kažemo? Hoćemo li nastaviti griješiti da bi Božja milost postala obilnija?
2. Naravno da ne! Ali kako možemo mi, koji smo umrli grijehu, i dalje živjeti u grijehu?
3. Zar ne znate da smo mi, koji smo se krstili u Krista Isusa, po krštenju sudjelovali u njegovoj smrti?
4. Krštenjem smo zajedno s njim ukopani u smrt da bismo mogli živjeti novim životom, kao što je i Krist ustao iz smrti po slavnoj snazi svoga Oca.
5. Budući da smo ujedinjeni s njim u njegovoj smrti, bit ćemo ujedinjeni s njim i u njegovom uskrsnuću.
6. Znamo da je naša stara narav razapeta na križu s Kristom kako bi naša grešnost bila uništena i kako više ne bismo bili robovi grijehu.
7. Onaj tko je umro, slobodan je od grijeha.
8. Ako smo umrli s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti s njim.
9. Znamo da Krist, nakon što je uskrsnuo, neće više umrijeti. Smrt više nema nikakve moći nad njim.
10. Smrt, kojom je Krist umro, bila je smrt grijehu, jednom i zauvijek. Ali Krist sada ima novi život i taj je život s Bogom.
11. Tako i vi smatrajte sebe mrtvima za grijeh, a živima za Boga u Kristu Isusu.
12. Grijeh ne smije dalje vladati vama. Nemojte se pokoravati svojim grešnim željama!
13. Ne dajte dijelove svoga tijela za oruđe kojim ćete činiti grijeh i zlo. Umjesto toga, prinesite Bogu sami sebe, kao one koji su umrli i ponovo oživjeli. Neka vaše tijelo i njegovi udovi budu namijenjeni samo za to da čine ono što je dobro i da služe Bogu.
14. Grijeh više neće vladati vama jer više ne živite pod Zakonom, nego pod Božjom milošću.
15. Što da radimo? Trebamo li griješiti zato što ne živimo pod Zakonom, nego pod Božjom milošću? Naravno da ne!
16. Kad se komu predate da mu služite poput roba, njemu ste poslušni i njegovi ste robovi. Robovi ste onoga koga slušate. Možete robovati grijehu, što će vas odvesti u smrt, ili možete robovati poslušnosti Bogu, što će vas opravdati.
17. Bili ste robovi grijeha, ali hvala Bogu da ste ipak od srca poslušali ono što su vas učili.
18. Oslobođeni ste grijeha i postali ste robovi pravednosti.
19. Govorim vam primjerom koji će vam pomoći da razumijete jer su ove stvari teško razumljive. Kao što ste ranije udove svoga tijela stavili na raspolaganje nečistoći i razvratu te postali robovi zla, sada ih stavite na raspolaganje pravednosti. Tako ćete postati njezini robovi i živjeti samo za Boga.
20. Dok ste robovali grijehu, niste bili podložni pravednosti.
21. Kakvi su bili plodovi takvog života? Radili ste stvari kojih se sada sramite i čija je krajnja posljedica smrt.
22. A sada, kad ste slobodni od grijeha i kada ste postali Božji robovi, rezultat je vaše posvećenje Bogu, a krajnji je rezultat vječni život.
23. Jer, plaća za grijeh je smrt, a dar što ga Bog daje jest vječni život po Isusu Kristu, našem Gospodinu.