Esteri 9:1-32 |
1. Kraljev je proglas trebao stupiti na snagu trinaestog dana dvanaestoga mjeseca Adara . Na dan kad su se neprijatelji Židova nadali da će ih sve uništiti, dogodilo se upravo suprotno — Židovi su dobili moć nad onima koji su ih mrzili. |
2. Okupili su se u gradovima u kojima su živjeli po svim pokrajinama Kserksovog kraljevstva, s namjerom da napadnu one koji su im željeli nauditi. I nitko im se nije mogao suprotstaviti jer je strah od njih obuzeo sve narode. |
3. Svi upravitelji, poglavari u pokrajinama i kraljevi službenici pomagali su Židovima jer su sad strepjeli pred Mordekajem. |
4. Budući da je Mordekaj imao velik utjecaj na kraljevom dvoru, glas o njemu brzo se širio svim pokrajinama i on je postajao sve moćniji. |
5. Židovi su snažno udarili na svoje neprijatelje, pobili ih i uništili. Ljudima, koji su ih mrzili, činili su što su htjeli. |
6. Samo u tvrđavi grada Suze ubijeno je petsto muškaraca. |
7. Među njima su ubili Paršandatu, Dalfona, Aspatu, |
8. Poratu, Adaliju, Aridatu, |
9. Parmaštu, Arisaja, Aridaja i Jezatu. |
10. Bila su to desetorica sinova Hamana, Hamedatovog sina, koji je bio neprijatelj Židovima. No od imovine ubijenih Židovi za sebe nisu uzeli ništa. |
11. Kralja su istog dana obavijestili o broju ubijenih u Suzi |
12. i on je rekao kraljici Esteri: »Židovi su u Suzi pobili petsto ljudi i desetoricu Hamanovih sinova. Mogu samo zamisliti što su učinili u ostalim pokrajinama. Želiš li da još nešto učinim za tebe? Učinit ću što tražiš.« |
13. »Ako je kralju po volji«, odgovorila je Estera, »neka se Židovima u Suzi dopusti da i sutra postupaju prema današnjem proglasu. I neka se desetorica Hamanovih sinova objese na vješala.« |
14. Kralj je zapovjedio da se baš tako i učini. Izdano je naređenje u gradu Suzi i tijela desetorice Hamanovih sinova javno su obješena. |
15. Židovi iz Suze okupili su se i četrnaestog dana mjeseca Adara. Pogubili su još tristo muškaraca, ali od njihove imovine nisu uzeli ništa. |
16. I ostali Židovi, raspršeni po svim pokrajinama Kserksovog kraljevstva, branili su svoj život i obitelji od neprijatelja. Pobili su sedamdeset pet tisuća ljudi, ali od njihove imovine nisu uzeli ništa. |
17. Bilo je to trinaestoga dana mjeseca Adara. Četrnaestoga su se dana odmorili i taj su dan proglasili danom gozbe i veselja. |
18. Židovi u Suzi borili su se protiv svojih neprijatelja trinaestog i četrnaestog dana, a tek su se petnaestog dana odmorili. Zato Židovi u gradovima gozbom i veseljem proslavljaju petnaesti dan mjeseca Adara, |
19. a Židovi koji žive izvan gradova proslavljaju četrnaesti dan mjeseca Adara. Svi slave dan radosti i veselja, a obilježavaju ga poklanjanjem darova u hrani. |
20. Mordekaj je pažljivo zabilježio ove događaje. Židovima u svim pokrajinama Kserksovog kraljevstva poslao je pisma |
21. da svake godine trebaju slaviti četrnaesti i petnaesti dan mjeseca Adara |
22. kao dane kad su se oslobodili svojih neprijatelja i kao mjesec kad im se tuga pretvorila u radost i slavlje. Poručio im je da te dane provode u gozbi i veselju, razmjeni darova u hrani i darivanju siromašnih. |
23. Židovi su odlučili činiti kako im je poručio Mordekaj i nastaviti tako slaviti svake godine. |
24. Jer, Agagovac Haman, Hamedatov sin, neprijatelj svih Židova, naumio je pobiti Židove i ždrijebom je odredio dan njihove propasti i uništenja. |
25. No Estera se pred kraljem zauzela za svoj narod i kralj je na kraljičin nagovor okrenuo Hamanovo zlodjelo protiv njega. On i njegovi sinovi obješeni su na vješala. |
26. (Te su dane prozvali »Purim« po ždrijebu zvanom »pur«.) Zbog svega što im je poručio Mordekaj i svega što im se dogodilo, |
27. Židovi su odlučili ne prekidati običaj, tako da oni i njihova djeca, kao i svi koji im se pridruže, svake godine proslavljaju dva dana mjeseca Adara na način kako im je propisano. |
28. Tih dana mjeseca Adara, u svakoj pokrajini i u svakom gradu, svaka obitelj u svakom pokoljenju, treba se sjećati i proslavljati spas Židova. Židovi ne smiju prestati slaviti dane Purima, niti sjećanje na Purim smije zamrijeti među njihovim potomcima. |
29. Kraljica Estera, Abihailova kći, i Židov Mordekaj potvrdili su proglas o blagdanu Purimu. |
30. Mordekaj je svim Židovima u svih sto dvadeset i sedam pokrajina Kserksovog kraljevstva poslao poruku mira i sigurnosti, |
31. poruku proglašenja blagdana Purima i proslavljanja na način kako su odredili Mordekaj i Estera. Jednako tako, Židovi su za sebe i svoje potomke odredili neke druge dane u godini za post i tugu. |
32. Esterin je proglas utvrdio propise za obilježavanje Purima i zapisan je u knjigu kraljevskih ljetopisa. |
Esteri 10:1-3 |
1. Potom je kralj Kserkso nametnuo porez u cijelom svome kraljevstvu, sve do njegovih najudaljenijih dijelova. |
2. Sva njegova moćna i slavna djela, kao i cijela priča o Mordekaju i veličanstvenom položaju do kojega ga je kralj uzvisio, zapisani su u Knjizi ljetopisa kraljeva Medije i Perzije. |
3. Židov Mordekaj bio je sljedeći do kralja Kserksa, najistaknutiji i najcjenjeniji među Židovima jer je uvijek radio za dobrobit svog naroda i zalagao se za njihovu buduću sigurnost i uspjeh. |
Psalmi 91:1-6 |
1. Ti, što živiš u skloništu Svevišnjega, što boraviš u sjeni Svemoćnoga, |
2. reci BOGU: »Sigurnosti moja! Obrano moja! Bože moj, u koga se uzdam!« |
3. On će te izbaviti iz zamke skrivene i od bolesti smrtonosne. |
4. Svojim perjem će te pokriti pod njegova krila ćeš se skloniti, njegova vjernost će te štititi. |
5. Nećeš se bojati strahote noću, ni strijele koja leti danju, |
6. ni bolesti koja se šulja u tami, ni pomora koji hara u podne: |
Izreka 22:12-12 |
12. BOG pazi na riječi istine, a riječi nevjernih opovrgava. |
Rimljanima 6:1-23 |
1. Što, dakle, da kažemo? Hoćemo li nastaviti griješiti da bi Božja milost postala obilnija? |
2. Naravno da ne! Ali kako možemo mi, koji smo umrli grijehu, i dalje živjeti u grijehu? |
3. Zar ne znate da smo mi, koji smo se krstili u Krista Isusa, po krštenju sudjelovali u njegovoj smrti? |
4. Krštenjem smo zajedno s njim ukopani u smrt da bismo mogli živjeti novim životom, kao što je i Krist ustao iz smrti po slavnoj snazi svoga Oca. |
5. Budući da smo ujedinjeni s njim u njegovoj smrti, bit ćemo ujedinjeni s njim i u njegovom uskrsnuću. |
6. Znamo da je naša stara narav razapeta na križu s Kristom kako bi naša grešnost bila uništena i kako više ne bismo bili robovi grijehu. |
7. Onaj tko je umro, slobodan je od grijeha. |
8. Ako smo umrli s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti s njim. |
9. Znamo da Krist, nakon što je uskrsnuo, neće više umrijeti. Smrt više nema nikakve moći nad njim. |
10. Smrt, kojom je Krist umro, bila je smrt grijehu, jednom i zauvijek. Ali Krist sada ima novi život i taj je život s Bogom. |
11. Tako i vi smatrajte sebe mrtvima za grijeh, a živima za Boga u Kristu Isusu. |
12. Grijeh ne smije dalje vladati vama. Nemojte se pokoravati svojim grešnim željama! |
13. Ne dajte dijelove svoga tijela za oruđe kojim ćete činiti grijeh i zlo. Umjesto toga, prinesite Bogu sami sebe, kao one koji su umrli i ponovo oživjeli. Neka vaše tijelo i njegovi udovi budu namijenjeni samo za to da čine ono što je dobro i da služe Bogu. |
14. Grijeh više neće vladati vama jer više ne živite pod Zakonom, nego pod Božjom milošću. |
15. Što da radimo? Trebamo li griješiti zato što ne živimo pod Zakonom, nego pod Božjom milošću? Naravno da ne! |
16. Kad se komu predate da mu služite poput roba, njemu ste poslušni i njegovi ste robovi. Robovi ste onoga koga slušate. Možete robovati grijehu, što će vas odvesti u smrt, ili možete robovati poslušnosti Bogu, što će vas opravdati. |
17. Bili ste robovi grijeha, ali hvala Bogu da ste ipak od srca poslušali ono što su vas učili. |
18. Oslobođeni ste grijeha i postali ste robovi pravednosti. |
19. Govorim vam primjerom koji će vam pomoći da razumijete jer su ove stvari teško razumljive. Kao što ste ranije udove svoga tijela stavili na raspolaganje nečistoći i razvratu te postali robovi zla, sada ih stavite na raspolaganje pravednosti. Tako ćete postati njezini robovi i živjeti samo za Boga. |
20. Dok ste robovali grijehu, niste bili podložni pravednosti. |
21. Kakvi su bili plodovi takvog života? Radili ste stvari kojih se sada sramite i čija je krajnja posljedica smrt. |
22. A sada, kad ste slobodni od grijeha i kada ste postali Božji robovi, rezultat je vaše posvećenje Bogu, a krajnji je rezultat vječni život. |
23. Jer, plaća za grijeh je smrt, a dar što ga Bog daje jest vječni život po Isusu Kristu, našem Gospodinu. |