A A A A A

Ponovljeni Zakon 25:1-19
1. Kad nastane spor između dvije osobe, neka ga iznesu pred sud. Suci će donijeti presudu: nedužnoga će proglasiti pravednim, a krivca krivim.
2. Ako sudac presudi kaznu šibanjem, zapovjedit će krivcu da legne i primi kaznu u njegovoj prisutnosti. Primit će onoliko udaraca koliko njegov prijestup zaslužuje,
3. ali ne više od četrdeset. Ne smiješ mu dati više od toga jer moraš poštovati njegov život.
4. Ne zavezuj usta volu dok obrađuje žito , da može jesti.
5. Ako braća žive zajedno, pa jedan od njih umre a da nije imao sina, neka se pokojnikova udovica ne preudaje izvan obitelji. Neka se brat njezinog muža oženi njome i spava s njom. Tako će izvršiti svoju dužnost prema njoj.
6. Prvi sin kojeg rodi neka se vodi na ime pokojnog brata, da njegova loza ne bi nestala iz Izraela.
7. Ako čovjek ne želi oženiti ženu svog brata, neka ona ode starješinama, koji se sastaju na gradskim vratima, i kaže: »Brat moga pokojnog muža odbija sačuvati lozu svog brata u Izraelu. Ne želi izvršiti svoju dužnost prema meni.«
8. Tada će ga gradske starješine pozvati i razgovarati s njim. Ako on uporno govori: »Ne želim je oženiti«,
9. neka mu bratova udovica priđe u prisutnosti starješina. Neka mu skine sandalu s jedne noge, pljune mu u lice i izjavi: »Ovako se radi čovjeku koji neće podići potomstvo svome bratu.«
10. I njegova će obitelj u Izraelu biti poznata kao »obitelj izuvenoga«.
11. Ako se dvojica potuku pa žena jednog od njih krene pomoći svome mužu i uhvati napadača za genitalije,
12. odsjeci joj ruku. Nemoj imati sažaljenja prema njoj.
13. Kad nešto prodaješ, nemoj koristiti utege koji su preteški ili prelagani.
14. Nemoj u svojoj kući držati prevelike i premale mjere.
15. Neka tvoji utezi i mjere budu točni i pošteni, da bi dugo poživio u zemlji koju ti daje tvoj BOG.
16. Tvom je BOGU odvratan svatko tko postupa nepošteno.
17. Sjeti se što su ti Amalečani učinili na putu iz Egipta.
18. Nisu imali strahopoštovanja prema Bogu pa su te, kad si bio umoran i iscrpljen, presreli i pobili sve koji su bili zaostali na putu.
19. Tvoj će ti BOG dati počinak od svih neprijatelja što te okružuju u zemlji koju ti daje kao nasljedstvo. No ne zaboravi uništiti Amalečane, da ih se više nitko ne sjeća.

Ponovljeni Zakon 26:1-19
1. Uskoro ćeš ući u zemlju koju ti tvoj BOG daje u nasljedstvo pa ćeš je zaposjesti i nastaniti se ondje.
2. Kad uzgojiš usjeve u zemlji, koju ti daje tvoj BOG, od svega što budeš uzgojio uzmi nešto prvih plodova i stavi ih u košaru. Zatim idi na mjesto koje će tvoj BOG izabrati za svoju prisutnost među vama.
3. Ondje reci svećeniku koji će služiti u to vrijeme: »Danas izjavljujem tvome BOGU da sam došao u zemlju za koju se BOG zakleo našim precima da će nam je dati.«
4. Svećenik će uzeti košaru od tebe i staviti je ispred žrtvenika tvoga BOGA.
5. Tada izjavi pred svojim BOGOM: »Moj je predak bio lutalica Aramejac, koji je otišao u Egipat sa samo nekoliko ljudi. Boravio je ondje, a od njega je nastao velik, moćan i brojan narod.
6. Ali Egipćani su loše postupali s nama, tlačili nas i prisiljavali na težak rad.
7. Zato smo zavapili BOGU koji je Bog naših predaka. BOG je čuo naš vapaj i vidio našu nevolju, muku i potlačenost.
8. BOG nas je izveo iz Egipta svojom moći i snagom, velikim i strašnim djelima, znamenjima i čudima.
9. Doveo nas je na ovo mjesto i dao nam ovu zemlju, zemlju kojom teče med i mlijeko.
10. Stoga, sad sam donio prvine plodova zemlje koju si mi ti, BOŽE, dao.« Stavi košaru pred svog BOGA i pokloni mu se.
11. Zatim ti i tvoji ukućani, zajedno s Levitima i strancima koji žive s vama, uživajte u svim dobrima koja ti je dao tvoj BOG.
12. Svaka treća godina je godina desetina. Tada moraš odvojiti desetine od svih svojih usjeva i dati ih Levitima, strancima, siročadi i udovicama u svome gradu. Tako će oni imati dovoljno hrane.
13. Onda reci pred svojim BOGOM: »Iznio sam iz kuće sveti prilog i dao ga Levitima, strancima, siročadi i udovicama, baš kao što si zapovjedio. Nisam prekršio niti zaboravio nijednu od tvojih zapovijedi.
14. Nisam jeo od svetog priloga dok sam žalovao za pokojnikom, nisam doticao prilog dok sam bio nečist, niti sam išta od toga prinosio za mrtve. Pokoravao sam se svome BOGU. Učinio sam sve što si mi zapovjedio.
15. Pogledaj s neba, iz svog svetog prebivališta! Blagoslovi svoj narod Izrael i zemlju koju si nam dao, kao što si se zakleo našim precima — zemlju kojom teče med i mlijeko.«
16. Tvoj BOG danas ti zapovijeda da vršiš ove uredbe i zakone. Pomno ih izvršavaj svim svojim srcem i svom svojom dušom.
17. Danas si izjavio da je BOG tvoj Bog i da ćeš živjeti kako on kaže , držati se njegovih uredbi, zapovijedi i zakona te mu se pokoravati.
18. A BOG je danas izjavio da si ti njegov narod, njegovo dragocjeno vlasništvo, kao što ti je i obećao, i da trebaš izvršavati sve njegove zapovijedi.
19. Tada će te u hvali, slavi i časti izdići iznad svih naroda koje je stvorio i tada ćeš biti narod koji je svet svome BOGU, kao što je obećao.

Psalmi 39:7-11
7. Gospodaru, čemu da se nadam? Ti si sva moja nada.
8. Spasi me od svega što sam zgriješio, ne daj da me budale ismijavaju.
9. Šutio sam, nisam ništa rekao jer ti si mi svu tu patnju dao.
10. Prestani me kažnjavati, ubija me pritisak tvoje ruke.
11. Kažnjavaš nas za pogreške, učiš nas kako trebamo živjeti. No sve se istroši, kao kad moljac izjeda. Baš kao dah, čovjek prolazi i nestaje. Selah

Izreka 13:4-6
4. Lijeni žude, a ništa ne dobivaju, dok se želje marljivih obilno ispunjavaju.
5. Pravedni mrze lažljive riječi, a zli se brukaju i sramote.
6. Pravednost čuva čestitoga, a zlo uništava grešnika.

Luki 6:1-26
1. Jednom je na šabat, dan odmora, Isus prolazio kroz žitna polja, a njegovi su učenici trgali klasje, trljali ga rukama i jeli.
2. A neki su farizeji rekli: »Zašto radite ono što Zakon ne dopušta na šabat?«
3. Isus im je odgovorio: »Zar niste čitali što je David napravio kad su on i njegovi pratioci ogladnjeli?
4. Niste li čitali da je ušao u Božji dom, uzeo prinesene kruhove — koje po Zakonu ne smije jesti nitko osim svećenika — i jeo ih, a dao ih je i svojim pratiocima?«
5. Rekao im je i ovo: »Sin je Čovječji gospodar i šabata.«
6. Drugog je šabata Isus otišao u sinagogu i poučavao ljude. Ondje je bio čovjek s usahlom desnom rukom.
7. Učitelji Zakona i farizeji držali su Isusa na oku da vide hoće li na šabat koga izliječiti. Tražili su povoda da ga optuže.
8. On je znao kako razmišljaju i rekao je čovjeku s usahlom rukom: »Ustani i stani pred ljude!« Čovjek je ustao i stao pred njih.
9. Isus im je rekao: »Pitam vas, što Zakon dopušta da se čini na šabat: dobro ili zlo? Da se život spasi ili uništi?«
10. Pogledao je sve oko sebe i zatim rekao čovjeku: »Ispruži ruku!« On je tako i učinio, a ruka mu je ozdravila.
11. Oni su se razbjesnjeli i počeli smišljati među sobom što da učine Isusu.
12. Tih je dana Isus otišao u planinu da se moli te je proveo čitavu noć moleći se Bogu.
13. Kad je svanulo, pozvao je k sebi svoje učenike i od njih izabrao dvanaestoricu koje je prozvao apostolima:
14. Šimuna — kojeg je nazvao Petar, Andriju — njegovog brata, Jakova i Ivana, Filipa, Bartolomeja,
15. Mateja, Tomu, Jakova — Alfejevog sina, Šimuna — zvanog Zelot,
16. Judu — Jakovljevog sina — i Judu Iskariotskog, koji je postao izdajnik.
17. Isus je zajedno s njima sišao s planine i zaustavio se na visoravni gdje se nalazilo veliko mnoštvo njegovih učenika. Bilo je tu i mnogo naroda iz cijele Judeje, Jeruzalema, tirskog i sidonskog primorja.
18. Došli su da ga čuju i da ih ozdravi od bolesti, a iscijelio je i one koje su mučili zli duhovi.
19. Svatko iz mnoštva pokušavao ga je dotaknuti jer je iz njega izlazila sila koja je ozdravljala sve.
20. Gledajući u svoje učenike, Isus je progovorio: »Blago vama siromašnima jer vam pripada Božje kraljevstvo.
21. Blago vama koji ste sada gladni jer ćete se nasititi. Blago vama koji sada jecate jer ćete se smijati.
22. Blago vama kad vas ljudi mrze, izopćuju i vrijeđaju, kad vas smatraju zlima i odbacuju zbog Sina Čovječjega.
23. Veselite se tada i skačite od radosti, jer je velika vaša nagrada na Nebu. Pa i njihovi su preci to isto činili prorocima.
24. Teško vama, bogataši, jer ste već primili svoju utjehu.
25. Teško vama koji ste sada siti, jer ćete biti gladni. Teško vama koji se sada smijete, jer ćete tugovati i jecati.
26. Teško vama kad svi o vama budu lijepo govorili jer tako su se i njihovi preci ponašali prema lažnim prorocima.«