A A A A A

Izlaska 21:1-36
1. Bog je dalje rekao Mojsiju: »Ovo su zakoni koje ćeš im postaviti:
2. Kad stekneš roba Hebreja, neka ti služi šest godina, a sedme godine neka ode kao slobodan čovjek, bez otkupnine.
3. Ako sâm dođe u ropstvo, neka sâm i ode, a ako dođe oženjen, neka s njim ode i njegova žena.
4. Ako dođe neoženjen, i gospodar mu dâ ženu koja mu rodi djecu, neka žena i djeca pripadnu gospodaru, a on neka ode sâm.
5. Ako rob objavi: ‘Volim svoga gospodara, svoju ženu i djecu — ne želim postati slobodan’,
6. neka ga gospodar dovede pred Boga . Neka ga dovede do vrata ili dovratnika i šiljkom mu probuši uho pa će mu služiti doživotno.
7. Kad čovjek proda svoju kćer u ropstvo, pravila otpusta bit će drugačija nego za muške robove.
8. Ako gospodar nije zadovoljan ropkinjom, koju je za sebe odabrao, neka dopusti da bude otkupljena. Nema je pravo prodati strancima budući da je prekršio obećanje da će je uzeti za ženu.
9. Ako je odabere za svog sina, neka s njom postupa kao s kćeri.
10. Ako gospodar uzme drugu ženu, ne smije prvoj uskratiti hranu, odjeću niti bračna prava.
11. Ako joj to troje uskrati, nije mu više dužna i može otići bez otkupnine.«
12. »Kad netko udari i usmrti čovjeka, mora ga se pogubiti.
13. Ako to nije učinio s predumišljajem, nego je Bog dopustio da se dogodi, odredit ću ti mjesto na koje može pobjeći.
14. No, ako se netko razljuti na svog bližnjega i ubije ga s predumišljajem, odvedi ga dalje od mog žrtvenika i pogubi ga.
15. Tko udari svog oca ili majku, neka se pogubi.
16. Tko otme čovjeka, bilo da ga je prodao ili ga još drži, neka se pogubi.
17. Tko prokune svog oca ili majku, neka se pogubi.
18. Ako u svađi jedan čovjek udari drugoga kamenom ili šakom, ali ozlijeđeni ne umre, nego padne u krevet
19. pa se kasnije oporavi i hoda uz pomoć štapa, neka se napadač oslobodi. No mora mu platiti izgubljeno vrijeme i pobrinuti se da potpuno ozdravi.
20. Kad vlasnik istuče svog roba ili ropkinju pa rob odmah umre, neka vlasnik bude kažnjen.
21. No, ako se rob oporavi za koji dan, neka vlasnik ne bude kažnjen jer je rob njegovo vlasništvo.
22. Ako se ljudi potuku i udare trudnicu pa ona pobaci, ali nema drugih ozljeda, neka prijestupnik plati odštetu koju njezin muž zatraži, a suci odobre.
23. No, ako ima drugih ozljeda, onda neka kazna bude život za život,
24. oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu,
25. opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu.
26. Tko svog roba, bilo muškog ili ženskog, udari u oko i oslijepi ga, neka ga oslobodi, kao naknadu za oko.
27. Ako robu, bilo muškom ili ženskom, izbije zub, neka ga oslobodi, kao naknadu za zub.«
28. »Ako bik probode čovjeka ili ženu na smrt, neka se kamenuje i neka se njegovo meso ne jede, ali njegov vlasnik nije kriv.
29. No, ako je taj bik i prije napadao ljude, a vlasnik ga unatoč upozorenjima nije čuvao, tada je vlasnik kriv. Ako bik ubije čovjeka ili ženu, neka se kamenuje do smrti, a i vlasnik neka se pogubi.
30. No obitelj ubijenoga može od vlasnika tražiti da plati otkupninu za svoj život. U tom slučaju, neka plati koliko mu se odredi.
31. Ako bik probode dječaka ili djevojčicu, neka se primijeni ovaj isti zakon.
32. Ako bik probode roba, bilo muškog ili ženskog, neka vlasnik bika plati trideset srebrnjaka vlasniku roba, a bik neka se kamenuje do smrti.
33. Ako netko ukloni poklopac s jame ili iskopa jamu i ne pokrije je, pa u nju upadne bik ili magarac,
34. vlasnik jame neka plati odštetu. Neka isplati vlasnika životinje, a uginulu životinju neka zadrži sebi.
35. Ako nečiji bik povrijedi i usmrti tuđeg bika, neka živog bika prodaju pa podijele novac i uginulu životinju.
36. No, ako se znalo da je taj bik i prije napadao tuđu stoku, a vlasnik ga nije čuvao, onda neka vlasnik dâ bika za bika, a uginulu životinju neka zadrži za sebe.«

Izlaska 22:1-29
1. »Ako netko ukrade bika ili ovcu pa ih zakolje ili proda, neka za bika plati pet goveda, a za ovcu četiri ovce.
2. Neka lopov tako nadoknadi štetu, a ako nema ništa, neka se zbog krađe proda u ropstvo. Ako netko noću zatekne lopova u provali pa ga udari i usmrti, neće biti kriv za njegovu smrt.
3. No, ako ga usmrti nakon izlaska sunca, bit će kriv za njegovu smrt.
4. Ako se ukradena životinja — bik, magarac ili ovca — nađe živa kod lopova, neka plati dvostruko.
5. Ako netko opustoši tuđe polje ili vinograd tako što pusti svoju stoku da ondje pase, neka štetu nadoknadi najboljim plodovima sa svog polja ili iz vinograda.
6. Ako netko zapali vatru, da bi spalio korov, pa izbije požar, i drugome izgori žito koje je u snopu, ili koje raste u klasovima na polju, neka onaj tko je zapalio vatru u potpunosti nadoknadi štetu.
7. Ako netko svom bližnjemu preda novac ili predmete na čuvanje pa to bude ukradeno iz njegove kuće, neka lopov, ako se pronađe, nadoknadi dvostruko.
8. No, ako se lopov ne pronađe, neka se vlasnik kuće izvede pred Boga da se zakune da nije ukrao imovinu svog bližnjega.
9. U svim sporovima oko vlasništva nad bikom, magarcem, ovcom, odjećom, ili bilo kojom drugom izgubljenom svojinom za koju netko izjavi: ‘To je moje!’, neka se slučaj obiju strana iznese pred Bogom. Onaj koga proglase krivim, neka svom bližnjemu vrati dvostruko.
10. Ako netko svom bližnjemu povjeri na čuvanje magarca, bika, ovcu ili bilo koju drugu životinju, a ona ugine ili bude povrijeđena ili odvedena, a da to nitko nije vidio,
11. spor između te dvojice neka se riješi zakletvom pred BOGOM. Čuvar se mora zakleti da nije dirao svojinu drugoga, a vlasnik mora prihvatiti zakletvu pa čuvar ne treba dati naknadu.
12. No, ako je čuvaru netko ukrao životinju, on mora isplatiti odštetu vlasniku.
13. Ako je zvijer rastrgala životinju, neka čuvar donese njezine ostatke kao dokaz pa neće morati platiti vlasniku.
14. Ako čovjek posudi životinju od svog bližnjega pa bude povrijeđena ili ugine kad vlasnik nije prisutan, neka vlasniku plati punu odštetu.
15. No, ako je vlasnik prisutan, ne treba platiti odštetu. Ako je životinja uzeta u najam, dovoljno je da se plati najamnina.«
16. »Ako muškarac zavede djevicu, koja nije zaručena, pa spava s njom, neka plati njezinoj obitelji za nju i uzme je za ženu.
17. Ako je njezin otac odbije dati, zavodnik svejedno mora platiti cijenu propisanu za ženidbu djevice.
18. Ako se neka žena bavi vračanjem, ne smijete dopustiti da živi.
19. Tko ima spolni odnos sa životinjom, neka se pogubi.
20. Tko prinese žrtvu drugim bogovima, umjesto jedinom BOGU, neka bude uništen.
21. Stranca ne smijete zlostavljati ni ugnjetavati jer ste i sami bili stranci u Egiptu.
22. Ne zlostavljajte udovice i siročad.
23. Ako ih budete ugnjetavali, sigurno ću odgovoriti na njihov vapaj kad mi zavape za pomoć.
24. Jako ću se razljutiti i pobit ću vas mačem pa će vaše žene postati udovice, a vaša djeca siročad.
25. Ako posudiš novac siromašnome iz mog naroda, ne postupaj prema njemu kao lihvar — nemoj mu računati kamatu.
26. Ako uzmeš ogrtač svog bližnjega kao zalog, vrati mu ga prije zalaska sunca
27. jer mu je to možda jedini pokrivač za tijelo kad ide na spavanje. Kad zavapi k meni, poslušat ću ga jer sam milostiv.
28. Ne vrijeđajte Boga i ne proklinjite vladara svog naroda.
29. Prinosite mi prvine od obilja svojih žetava i berbi. Nemojte to odgađati. Meni dajte svoje prvorođene sinove.

Psalmi 18:45-50
45. Nestaje sva srčanost njihova, drhte izlazeći iz skrovišta.
46. BOG je živ! Blagoslovljena moja Stijena! Uzvišen je Bog koji me spašava!
47. On je Bog koji mi daje osvetu i za mene pokorava narode.
48. Spasio me od neprijatelja, uzvisio nad protivnicima, izbavio od nasilnika!
49. Zato te, BOŽE, slavim među narodima i pjevam hvalospjeve tvome imenu!
50. Velike pobjede Bog daje svom kralju. Svoju vjernost i ljubav zauvijek pokazuje svom izabraniku Davidu i njegovom potomstvu.

Izreka 6:26-29
26. Prostitutka košta komad kruha, a tuđa žena košta te života.
27. Možeš li nositi žar u krilu a ne spaliti svoju odjeću?
28. Možeš li hodati po žeravici a ne opeći svoja stopala?
29. Tako je s onim koji s tuđom ženom spava; tko je dotakne, neće proći bez kazne.

Mateju 23:1-22
1. Tada je Isus rekao narodu i svojim učenicima:
2. »Učitelji Zakona i farizeji misle da imaju autoritet tumačiti Mojsijev zakon.
3. Stoga, činite i držite se svega što vam kažu, ali ne činite što oni čine, jer oni govore, ali sami ne čine.
4. Oni vežu teška bremena, koja se jedva mogu nositi, i stavljaju ih ljudima na leđa, a sami ni prst neće podići da ih pomaknu.
5. Sva djela čine zato da ih vide ljudi. Proširuju svoje zapise iz Svetog pisma i produžuju rese na svojim haljinama .
6. Vole počasna mjesta na gozbama i prva mjesta u sinagogama.
7. Vole da ih ljudi s poštovanjem pozdravljaju na trgovima i da ih zovu ‘učitelju’.
8. No vi nemojte dopustiti da vas ljudi zovu učiteljima, jer imate samo jednoga Učitelja, a vi ste međusobno braća i sestre.
9. Nemojte nikoga na Zemlji zvati svojim ocem, jer imate samo jednoga Oca, onoga na Nebu.
10. Ne dopustite ljudima ni da vas zovu vođama, jer je samo jedan Vođa, a to je Krist.
11. Najveći među vama neka vam bude sluga.
12. Tko se uzdiže, bit će ponižen, a tko se ponizi, bit će uzvišen.
13. Jao vama, učitelji Zakona i farizeji! Licemjeri jedni! Vi ljudima zatvarate vrata. Sami ne ulazite, a onima koji žele ući, to ne dopuštate.
14. ***
15. Jao vama, učitelji Zakona i farizeji! Licemjeri jedni! Putujete kopnom i morem da učinite jednoga čovjeka svojim sljedbenikom, a kad on to postane, učinite ga sinom pakla dvaput gorim od sebe.
16. Jao vama, slijepi vođe! Govorite: ‘Ako se tko zakune Hramom, to nije ništa. Ali ako se tko zakune zlatom, koje je u Hramu, dužan je održati svoju zakletvu.’
17. Vi slijepe budale! Što je važnije: zlato, koje je u Hramu, ili Hram, koji posvećuje to zlato?
18. Kažete i ovo: ‘Ako se tko zakune žrtvenikom, to nije ništa; ali ako se zakune zlatom, koje je na žrtveniku, dužan je održati svoju zakletvu.’
19. Slijepci! Što je važnije: dar koji je na žrtveniku ili žrtvenik koji posvećuje taj dar?
20. Dakle, tko se zakune žrtvenikom, kune se i žrtvenikom i svime što je na žrtveniku.
21. A tko se zakune Hramom, kune se i Hramom i svime što je u njemu.
22. Tko se zakune Nebom, kune se Božjim prijestoljem i Onim koji sjedi na njemu.