| Zaharija 7:1-14 |
| 1. Četvrtog dana devetog mjeseca, mjeseca Kisleva , četvrte godine vladavine kralja Darija , BOG je progovorio Zahariji. |
| 2. A građani Betela poslali su Saresera i Regem Meleka sa svojim ljudima da mole BOGA za blagoslov. |
| 3. Oni su pitali svećenike u Hramu BOGA Svevladara i proroke: »Trebamo li u petome mjesecu tugovati i postiti zbog uništenja Hrama, kao što smo činili toliko godina?« |
| 4. Tada mi je BOG Svevladar rekao: |
| 5. »Reci čitavom narodu ove zemlje i svećenicima: ‘Kad ste u petom i sedmome mjesecu postili i tugovali tijekom ovih sedamdeset godina, jeste li zaista postili radi mene? |
| 6. A kad ste jeli i pili, zar niste radi sebe jeli i pili, a ne radi mene? |
| 7. Zar to nije ono što je BOG objavio preko prijašnjih proroka? Bilo je to u vrijeme kad je Jeruzalem bio naseljen i živio u blagostanju, a tako i gradovi oko njega; u vrijeme kad su i krajevi Negev i Šefela bili naseljeni.’« |
| 8. BOG je poručio Zahariji: |
| 9. »Ovako je rekao BOG Svevladar: ‘Provodite istinsku pravdu. Budite odani i milosrdni jedni drugima. |
| 10. Ne ugnjetavajte udovice, siročad, strance ni siromašne. Ne smišljajte zlo drugima.’« |
| 11. No oni nisu htjeli poslušati. Prkosno su okrenuli leđa i začepili uši. |
| 12. Otvrdnuli su svoja srca kao kamen. Nisu htjeli slušati zakon ni riječi koje im je BOG Svevladar svojim Duhom prenosio preko prijašnjih proroka. Zato se BOG Svevladar silno razljutio. |
| 13. »Kad sam ih zvao, nisu me slušali. Zato, kad su oni zvali mene, ja njih nisam slušao«, kaže BOG Svevladar. |
| 14. »Poput vihora, raspršio sam ih među narode koje nisu poznavali. Zemlja je iza njih ostala prazna. Nitko njome nije prolazio. Tako su prouzročili opustošenost dobre zemlje.« |
| Zaharija 8:1-23 |
| 1. BOG Svevladar dao mi je sljedeću poruku: |
| 2. »BOG Svevladar kaže: ‘Velika je moja ljubav prema Sionu. Zato sam jako ljut na one koji su naškodili mom gradu.’ |
| 3. BOG kaže: ‘Vratio sam se na Sion i boravim u Jeruzalemu. Jeruzalem će se zvati Grad Vjernosti, a brdo BOGA Svevladara Sveto brdo.’ |
| 4. BOG Svevladar kaže: ‘Starci i starice ponovo će sjediti i odmarati na ulicama Jeruzalema, i koristit će štapove za hodanje jer će doživjeti duboku starost. |
| 5. Gradski će trgovi biti puni dječaka i djevojčica, koji će se ondje igrati.’ |
| 6. BOG Svevladar kaže: ‘Možda se to čini nemoguće narodu koji je preostao u ovo vrijeme, ali meni to nije nemoguće.’ |
| 7. BOG Svevladar kaže: ‘Spasit ću svoj narod iz istočnih i zapadnih zemalja. |
| 8. Dovest ću ih natrag, da se nastane u Jeruzalemu. Oni će biti moj narod, a ja njihov Bog, u vjernosti i pravednosti.’ |
| 9. BOG Svevladar kaže: ‘Neka vam ruke budu snažne da ponovo izgradite Hram. Vi slušate istu poruku koju su govorili proroci kada su položeni temelji Hrama BOGA Svevladara. |
| 10. Prije ovog vremena nije bilo novca za najam radnika i životinja. I nije bilo sigurnosti od neprijatelja za ljude kada su dolazili na posao i vraćali se. Ja sam okretao čovjeka protiv njegovog bližnjega. |
| 11. Ali, sada, s narodom koji je preostao više neću postupati kao u prošlim vremenima’, kaže BOG Svevladar. |
| 12. ‘Ljudi će saditi sjeme u miru. Loza će davati plod, zemlja rod, a nebo kišu. Sve ću to dati narodu koji je preostao. |
| 13. I kao što ste bili prokletstvo među narodima, narode Jude i narode Izraela, bit ćete blagoslov jer ću vas ja spasiti. Ne bojte se! Budite jaki!’ |
| 14. BOG Svevladar kaže: ‘Baš kao što sam vam odlučio učiniti zlo kad su me razljutili vaši preci, i nisam se predomislio, |
| 15. tako sam sada odlučio ponovo učiniti dobro Jeruzalemu i narodu Jude. Zato se ne bojte!’ |
| 16. ‘Evo što trebate činiti: Govorite istinu jedan drugome. Na sudovima donosite pravedne presude, da bi bio mir. |
| 17. Ne smišljajte kako učiniti zlo bližnjemu. Ne zaklinjite se lažno na sudu. Ja sve to mrzim’, govori BOG. |
| 18. BOG Svevladar mi je poručio: |
| 19. Ovako kaže BOG Svevladar: ‘Post u četvrtom, petom, sedmom i desetome mjesecu postat će narodu Jude dani veselja i radosti. Bit će to veseli blagdani. Zato volite istinu i mir.’ |
| 20. BOG Svevladar kaže: ‘Dolazit će narodi i stanovnici mnogih gradova. |
| 21. Stanovnici jednoga grada ići će u drugi i govoriti: »Idemo štovati BOGA Svevladara i moliti ga za milost. Ja također idem.« |
| 22. I mnoga plemena i moćni narodi dolazit će u Jeruzalem štovati BOGA Svevladara i moliti ga za milost.’ |
| 23. BOG Svevladar kaže: ‘U to će vrijeme po deset stranaca hvatati za ogrtač jednog Židova, govoreći: »Idemo s tobom jer smo čuli da je s vama Bog.«’« |
| Zaharija 9:1-17 |
| 1. Ovo je BOŽJA poruka protiv zemlje Hadrak i protiv grada Damaska. BOGU pripadaju gradovi Arama , kao i sva Izraelova plemena. |
| 2. I protiv je Hamata, koji graniči s Izraelom, i protiv Tira i Sidona, premda su vrlo mudri. |
| 3. Tir je sebi sagradio tvrđavu. Nagomilao je srebra kao prašine i zlata kao blata na poljima. |
| 4. Ali, pazite, Gospodar će mu oduzeti sve i njegovu obranu baciti u more, a grad će progutati vatra. |
| 5. Aškelon će to vidjeti i uplašiti se, Gaza će se previjati u bolovima, a Ekronu će ugasnuti nada. Gaza će ostati bez kralja, Aškelon će biti nenastanjen, |
| 6. a u Ašdodu će živjeti mješanci . Bog kaže: Uništit ću bahatost Filistejaca. |
| 7. Oduzet ću im krvavo meso koje jedu, i drugu zabranjenu hranu. Tko preživi, pripast će našem Bogu. Postat će dio Judine obitelji. Ekronci će postati dio mog naroda, kao što su to postali Jebusejci. |
| 8. Utaborit ću se kao straža pred svojim Hramom i neću dopustiti prolaz vojskama. Tlačitelji više neće prolaziti ovuda jer sam vidio patnje svog naroda. |
| 9. Jako se raduj, Sione! Viči na sav glas, Jeruzaleme! Evo, dolazi tvoj kralj, pravedan je i pobjedonosan, ponizno jaše na magaretu, na magarcu, magaričinom potomku. |
| 10. Uklonit ću bojna kola iz Efrajima i bojne konje iz Jeruzalema. Uklonit ću i bojne lukove. On će proglasiti mir narodima. Vladat će od mora do mora, od Eufrata pa do krajeva zemlje. |
| 11. Jeruzaleme, a zbog saveza sklopljenoga krvlju, oslobađam tvoje zarobljenike iz bezvodne jame. |
| 12. Vratite se u svoju tvrđavu, vi zarobljenici puni nade; danas vam objavljujem da ću vam vratiti dvostruko. |
| 13. Judu ću saviti kao lûk i Efrajim učiniti kao strijelu. Sione, podići ću tvoje ljude protiv naroda Grčke. Zavitlat ću te kao ratnikov mač. |
| 14. BOG će se svom narodu pokazati, strijela će mu kao munja poletjeti. Gospodar BOG zatrubit će u rog i pojuriti kao južni vihor. |
| 15. BOG Svevladar zaštitit će svoj narod, a oni će nadjačati praćke neprijatelja. Klicat će kao pijani od vina, prolijevat će krv svojih neprijatelja, kao kad se krvlju zapljuskuju uglovi žrtvenika. |
| 16. Njihov BOG spasit će ih toga dana kao pastir svoje stado. Oni će blistati u njegovoj zemlji kao drago kamenje u kruni. |
| 17. Kako će narod biti dobar i lijep! Bit će puno žita i mladog vina, što plodnost će dati mladićima i djevojkama. |
| Psalmi 148:7-14 |
| 7. Sve na zemlji, neka slavi BOGA, vi morske nemani i dubine! |
| 8. Vatra i tuča, snijeg i magla, olujni vjetar što mu riječ izvršava! |
| 9. Planine i sva brda, voćnjaci i svi cedrovi! |
| 10. Divlje zvijeri i sva stoka, bića što pužu i ptice što lete! |
| 11. Kraljevi zemalja i svi narodi, poglavari i vladari na zemlji! |
| 12. Mladići i djevojke, odrasli i djeca! |
| 13. Neka svi slave BOŽJE ime, jer samo je njegovo ime uzvišeno. Slava mu je iznad zemlje i neba. |
| 14. Svoj narod učinio je snažnim. Slavite ga, svi njegovi vjernici, narode Izraela, njemu tako drag! Slavite BOGA! |
| Izreka 30:29-31 |
| 29. Troje je što se kreće otmjeno, ustvari, četvero što hoda ponosno: |
| 30. lav, moćnik među zvijerima, koji ni pred čim ne uzmiče, |
| 31. pijetao što se šepuri, jarac koji stado predvodi i kralj koji vojsku vodi. |
| Otkrivenje 18:1-24 |
| 1. Nakon toga, vidio sam jednog drugoga anđela kako silazi s Neba. Taj je anđeo imao veliku moć i njegov je sjaj rasvijetlio Zemlju. |
| 2. Zavikao je snažnim glasom: »Pao je! Pao je veliki Babilon! Postao je boravište demona, prebivalište svakovrsnih nečistih duhova i skrovište svakovrsnih nečistih i odvratnih ptica. |
| 3. Svi narodi su pili žestoko vino bijesa i bluda. Zemaljski su kraljevi s njom bludno griješili, a trgovci su se obogatili njezinom pretjeranom raskoši.« |
| 4. Tada sam začuo neki drugi glas s neba. Rekao je: »Izađi, moj narode! Ne sudjelujte u njezinom grijehu! Tako vas neće snaći zla koja će se njoj dogoditi. |
| 5. Jer, njezini grijesi nagomilali su se do Neba. Bog se sjetio njezinih prekršaja. |
| 6. Vratite joj prema njezinim djelima! Uzvratite joj dvostruko za ono što je učinila! U čašu, koju je drugima spremala, ulijte joj dvostruko jačega vina! |
| 7. Priuštila si je slavu i raskoš. Dajte joj isto toliko muka i tuge! Jer, ona i dalje govori: ‘Sjedim na svojem prijestolju kao kraljica. Nisam udovica i nikada neću tugovati.’ |
| 8. Zato će je u jednom jedinom danu snaći zla koja su joj namijenjena: smrt, žalost i glad. Izgorjet će u vatri jer je jak Gospodin Bog koji joj je presudio. |
| 9. Zemaljski kraljevi, koji su s njom bludno griješili i raskošno živjeli, plakat će i jadikovati nad njom kad vide dim s njezine lomače. |
| 10. Stajat će daleko od nje, bojeći se njezinih muka, i govoriti: ‘Strašno! Strašno! O, veliki grade! O, moćni grade Babilone! U samo jedan sat stigla te kazna!’ |
| 11. Trgovci će također plakati i tugovati nad njom jer nitko više neće kupovati njihovu robu. |
| 12. A njihova je roba zlato, srebro, drago kamenje i biseri, fini lan, purpurne tkanine, svila i grimizne tkanine; sve vrste mirisnog drva i predmeti od bjelokosti; predmeti od skupocjenog drveta, bronce, željeza i mramora; |
| 13. cimet, pomasti, tamjan, mirisne i aromatične smole; vino i maslinovo ulje, najbolje brašno i pšenica, goveda i ovce, konji, kola, robovi i ljudski životi! |
| 14. ‘Sve voće za kojim si žudjela, nestalo je. Sva tvoja raskoš i sjaj, izgubili su se. Nikada se više neće vratiti.’ |
| 15. Trgovci, koji su trgovali svim time, i koji su se zbog nje obogatili, stajat će na velikoj udaljenosti jer će se bojati njezinih muka. Plakat će i tugovati, |
| 16. i govorit će: ‘Strašno! Jao velikom gradu! Bila je odjevena u fini lan, purpurnu i grimiznu tkaninu. Bila je ukrašena zlatom, dragim kamenjem i biserima! |
| 17. A sve to bogatstvo uništeno je za jedan sat!’ Tada su svi brodski kapetani i putnici, mornari i svi oni koji žive od mora stali daleko od grada. |
| 18. A kad su vidjeli dim od vatre u kojoj je gorjela, povikali su: ‘Koji je grad bio ovako velik?’ |
| 19. Onda su se posuli pepelom po glavi i počeli plakati i tugovati. Vikali su: ‘Strašno! Jao velikom gradu! Svi koji imaju brodove na moru obogatili su se zahvaljujući njegovom bogatstvu! A uništen je za samo jedan sat! |
| 20. Veseli se nad njim, Nebo! Veselite se, Božji ljudi, apostoli i proroci! Jer, Bog mu je presudio onako kako je on sudio vama.’« |
| 21. Tada je silni anđeo uzeo kamen, velik kao mlinski, bacio ga u more i rekao: »Ovom će silinom veliki grad Babilon biti zbačen i zauvijek će nestati. |
| 22. Nikad više u tebi neće biti glazbenika, neće se čuti zvuci harfe, frule ni trube. Nikad više u tebi neće biti obrtnika. Nikad se više u tebi neće čuti zvuk mlina. |
| 23. Nikad više u tebi neće zasjati svjetiljka. Nikad se više u tebi neće čuti glas mladoženje i mlade. Tvoji su trgovci gospodarili Zemljom. Sve narode zavele su tvoje čarolije. |
| 24. Ovaj je grad kriv za prolivenu krv proroka, Božjih ljudi i svih onih koji su ubijeni na Zemlji.« |