| Izlaska 11:1-10 |
| 1. BOG je rekao Mojsiju: »Poslat ću još jednu pošast na faraona i Egipat. Nakon toga će vas pustiti odavde — zapravo će vas otjerati. |
| 2. Reci narodu da svaki muškarac i svaka žena od svojih susjeda zatraži predmete od srebra i zlata.« |
| 3. BOG je učinio da Egipćani budu naklonjeni Izraelcima. Štoviše, faraonovi službenici i narod smatrali su Mojsija velikim čovjekom. |
| 4. Mojsije je rekao faraonu: »Ovako kaže BOG: ‘Oko ponoći proći ću kroz Egipat. |
| 5. Tada će umrijeti svaki prvorođenac u Egiptu — od faraonovog prvorođenog sina, koji sjedi na prijestolju, do prvorođenog sina ropkinje koja radi u mlinu, a uginut će i sva prvorođena stoka. |
| 6. Po cijelom Egiptu prolomit će se silan jauk, kakvog nikad nije bilo, niti će ga ikad više biti. |
| 7. No među Izraelcima će biti mirno — ni pas neće zalajati, ni na čovjeka ni na životinju.’ Tako ćete znati da BOG razlikuje Egipat od Izraela. |
| 8. Tada će mi doći svi ovi tvoji službenici, pokloniti mi se i reći: ‘Odlazi, i ti i sav tvoj narod s tobom!’ Nakon toga ću otići.« I Mojsije je ljutit otišao od faraona. |
| 9. BOG je rekao Mojsiju: »Faraon vas neće poslušati, tako da ću učiniti još čuda u Egiptu.« |
| 10. Mojsije i Aron učinili su sva ta čuda pred faraonom, ali je BOG otvrdnuo faraonovo srce pa nije htio pustiti Izraelce iz svoje zemlje. |
| Izlaska 12:1-51 |
| 1. Dok su još bili u Egiptu, BOG je rekao Mojsiju i Aronu: |
| 2. »Neka vam ovaj mjesec bude početak godine — računajte ga kao prvi mjesec u godini. |
| 3. Recite cijeloj izraelskoj zajednici da desetog dana ovog mjeseca svaki čovjek uzme jednog janjca ili kozlića za svoju obitelj, za svako kućanstvo. |
| 4. Ako je neko kućanstvo premalo da bi pojelo cijelu životinju, neka se udruži sa susjednim, pazeći na ukupan broj ljudi, da svatko dobije dio. |
| 5. Životinja mora biti jednogodišnji mužjak bez tjelesne mane, a može biti janjac ili kozlić. |
| 6. Čuvajte je do četrnaestog dana ovog mjeseca, a tada neka svi u izraelskoj zajednici u suton zakolju svoju životinju. |
| 7. Zatim neka uzmu nešto njezine krvi i njome premažu okvir vrata kuće u kojoj će je jesti. |
| 8. Meso neka ispeku na vatri i pojedu ga te iste noći, s beskvasnim kruhom i gorkim biljem. |
| 9. Ne smijete ga jesti sirovo ni kuhano u vodi, nego ispečeno na vatri, zajedno s glavom, nogama i utrobom. |
| 10. Ništa od mesa nemojte ostaviti do jutra. Ako nešto ostane do jutra, to spalite. |
| 11. Morate jesti brzo i biti spremni za put: potpuno odjeveni, s obućom na nogama i sa štapom u ruci. To je BOŽJA Pasha. |
| 12. Te ću noći proći Egiptom i pobiti sve prvorođence u egipatskim obiteljima i svu prvorođenu stoku. Na taj ću način izvršiti kaznu i nad svim egipatskim bogovima. Ja sam BOG. |
| 13. Krv na kućama, u kojima se vi nalazite, bit će mi znak. Kad vidim krv, proći ću iznad vas. Tako ćete izbjeći pomor koji ću pustiti na Egipat. |
| 14. Neka vam taj dan ostane u sjećanju. Neka vam bude spomendan. Slavite ga kao svetkovinu u čast BOGU. Slavite ga u sve naraštaje. To je trajna uredba. |
| 15. Sedam dana jedite beskvasni kruh. Već prvog dana uklonite kvasac iz svojih kuća. Ako bi netko u tih sedam dana pojeo kruh s kvascem, neka se odstrani iz Izraela. |
| 16. Prvog i sedmog dana održite sveti skup. Tih dana ne obavljajte nikakav posao. Jedino što smijete raditi je priprema jela za svakoga od vas. |
| 17. Slavite Blagdan beskvasnih kruhova jer sam tog dana izveo vaše postrojbe iz Egipta. Slavite taj dan u sve naraštaje. To je trajna uredba. |
| 18. Dakle, u prvom mjesecu jest ćete beskvasni kruh od večeri četrnaestog dana do večeri dvadeset i prvog dana. |
| 19. Sedam dana neka ne bude kvasca u vašim kućama. Ako bi netko pojeo nešto s kvascem, odstranite ga iz izraelske zajednice, bio on stranac ili rođeni Izraelac. |
| 20. Ne jedite ništa s kvascem. Gdje god živjeli, jedite beskvasni kruh.« |
| 21. Zatim je Mojsije sazvao sve izraelske starješine i rekao im: »Idite i odaberite janjce ili kozliće za svoje obitelji pa zakoljite pashalnu životinju. |
| 22. Uzmite stručke izopa , umočite ih u posude s krvlju pa njome premažite okvir vrata. Neka nitko ne izlazi na vrata svoje kuće do jutra |
| 23. jer će BOG prolaziti i ubijati egipatske prvorođence. Kad vidi krv na okviru vrata, proći će iznad tih vrata i neće dati Zatiraču da uđe u vaše kuće i pobije vas. |
| 24. Držite propis o Pashi kao trajnu uredbu za sebe i svoje potomke. |
| 25. Kad uđete u zemlju koju će vam BOG dati, kao što je obećao, održavajte ovaj obred. |
| 26. A kad vas djeca pitaju: ‘Što vam znači taj obred?’, |
| 27. odgovorite im: ‘To je pashalna žrtva u čast BOGA koji je prošao iznad izraelskih kuća u Egiptu i poštedio nas, a pobio Egipćane.’« Narod se tada duboko poklonio, štujući Boga. |
| 28. Izraelci su učinili onako kako je BOG zapovjedio Mojsiju i Aronu. |
| 29. U ponoć je BOG pobio sve prvorođence u Egiptu, od prvorođenoga faraonovog sina, koji sjedi na prijestolju, do prvorođenog sina zatvorenika u zatvoru, kao i svu prvorođenu stoku. |
| 30. Te su se noći probudili faraon, svi njegovi službenici i svi Egipćani. Egiptom se širio silan jauk jer nije bilo kuće u kojoj nije bilo mrtvaca. |
| 31. Te je iste noći faraon pozvao Mojsija i Arona pa im rekao: »Spremite se i odlazite od mog naroda, i vi i Izraelci! Idite i štujte BOGA kao što ste tražili. |
| 32. Povedite svoja stada sitne i krupne stoke, kao što ste tražili, i idite. I blagoslovite me.« |
| 33. Egipćani su nagovarali Izraelce da što prije odu iz zemlje. Govorili su: »Idite, inače ćemo svi umrijeti.« |
| 34. Narod nije imao vremena ukvasati tijesto, nego su posude s beskvasnim tijestom umotali u ogrtače i stavili na leđa. |
| 35. Izraelci su učinili kao što im je Mojsije bio rekao i tražili Egipćane da im daju odjeću i predmete od zlata i srebra. |
| 36. BOG je učinio da im Egipćani budu naklonjeni pa su im dali ono što su tražili. Tako su Izraelci oplijenili Egipćane. |
| 37. Izraelci su krenuli na put iz Ramsesa za Sukot. Bilo ih je oko šest stotina tisuća koji su išli pješice, ne računajući žene i djecu. |
| 38. S njima je išlo i puno ljudi miješanog porijekla, koji nisu bili Izraelci, kao i brojna stada sitne i krupne stoke. |
| 39. Od tijesta, koje su ponijeli iz Egipta, pekli su beskvasne lepinje. Tijesto je bilo bez kvasca jer su bili istjerani iz Egipta pa nisu imali vremena pripremiti hranu za put. |
| 40. Izraelci su u Egiptu živjeli četiri stotine i trideset godina. |
| 41. Kad se navršilo četiri stotine i trideset godina, baš toga dana, sve BOŽJE postrojbe izašle su iz Egipta. |
| 42. BOG je probdio noć da bi ih izveo iz Egipta. Zato je ta noć za sve Izraelce, u sve naraštaje, noć bdijenja u čast BOGA. |
| 43. BOG je rekao Mojsiju i Aronu: »Ovo su propisi o Pashi: pashalni obrok ne smije jesti nijedan stranac, |
| 44. no smije jesti svaki kupljeni rob ako ga obrežete. |
| 45. Dakle, stranac, koji privremeno živi s vama, ili stranac, koji je najamni radnik, ne smije jesti. |
| 46. Svaka obitelj neka jede u jednoj kući. Ništa od mesa ne iznosite iz kuće i nemojte slomiti nijednu kost životinji. |
| 47. Pashu neka slavi sva Izraelska zajednica. |
| 48. Ako stranac, koji živi s vama, želi slaviti Pashu u čast BOGA, moraju se obrezati svi muški u njegovoj obitelji i kućanstvu. Zatim je može slaviti jer će biti jednak izraelskim građanima. Ni jedan neobrezani muškarac ne smije jesti. |
| 49. Isti zakon vrijedi za rođenog Izraelca i za stranca koji živi s vama.« |
| 50. I svi su Izraelci učinili baš onako kako je BOG zapovjedio Mojsiju i Aronu. |
| 51. Upravo je toga dana BOG izveo Izraelce iz Egipta prema njihovim postrojbama. |
| Psalmi 18:1-12 |
| 1. Voditelju zbora. Davidova pjesma. BOŽJI sluga David ispjevao je ovu pjesmu BOGU kad ga je BOG oslobodio od Šaula i svih drugih neprijatelja. Volim te, BOŽE, snago moja! |
| 2. BOG je moja stijena, moja tvrđava i moj spasitelj. Bog mi je kao stijena, na koju se sklanjam. On je moj štit, svojom snagom me spašava, moja utvrda neosvojiva. |
| 3. Zazvao sam BOGA, koji je vrijedan slavljenja, on me spasio od neprijatelja. |
| 4. Konopi smrti zapleli su se oko mene, bujice uništenja su me odnosile. |
| 5. Zaplela me užad smrti, pojavile se zamke ubojite. |
| 6. U nevolji sam BOGU zavapio, u pomoć sam ga pozvao. U hramu svome glas mi je čuo, moj plač mu je dopro do ušiju. |
| 7. Tad se zemlja stresla i poljuljala, uzdrmali se temelji planina, drhtali su od njegovog bijesa. |
| 8. Iz nosa mu je nadirao dim, iz usta je rigao vatru, od njega je prskao žar. |
| 9. Razdvojio je nebo i sišao, stajao je na tamnom oblaku. |
| 10. Uzjahao je krilato biće i uzletio, vinuo se na krilima vjetra. |
| 11. Tminu je učinio svojim šatorom, okružio se tamnim oblacima punima vode. |
| 12. Iz sjaja, koji je išao pred njim, kroz oblake se probila tuča i žar. |
| Izreka 6:1-5 |
| 1. Sine, ako si nekome postao jamac, ako si dao ruku i obvezao se, |
| 2. tada si se vezao svojim riječima i ulovio svojim obećanjem; |
| 3. pao si u ruke drugoga. Sine, učini ovo i oslobodi se: idi i ponizi se pred njim, moli da te oslobodi duga. |
| 4. Ne daj sna svojim očima, ni odmora svojim kapcima. |
| 5. Izbavi se kao srna od lovca, kao ptica iz ptičareve zamke. |
| Mateju 20:17-34 |
| 17. Dok je išao u Jeruzalem, Isus je odveo svojih dvanaestoricu učenika na stranu pa im govorio: |
| 18. »Evo, idemo u Jeruzalem. Sin Čovječji bit će predan svećeničkim poglavarima i učiteljima Zakona, a oni će ga osuditi na smrt. |
| 19. Tada će ga predati strancima da mu se izruguju, da ga bičuju i da ga razapnu, ali on će uskrsnuti treći dan.« |
| 20. Tada je Isusu pristupila majka Zebedejevih sinova, zajedno sa svojim sinovima, i kleknula pred njega da ga nešto zamoli. |
| 21. Upitao ju je: »Što želiš?« A ona mu je rekla: »Obećaj mi da će ova moja dvojica sinova sjediti zajedno s tobom u tvome Kraljevstvu, jedan s tvoje desne, a drugi s tvoje lijeve strane.« |
| 22. Isus je odgovorio: »Vi ne znate što tražite. Možete li piti iz čaše iz koje ću ja piti?« Odgovorili su mu: »Da, možemo!« |
| 23. A on im je rekao: »Vi ćete zaista i piti iz moje čaše, ali nije moje da određujem tko će sjediti s moje desne ili lijeve strane. Ta mjesta pripadaju onima za koje ih je pripremio moj Otac.« |
| 24. Kad su ostala desetorica učenika to čula, razljutila su se na ovu dvojicu braće. |
| 25. Tada ih je Isus pozvao k sebi i rekao: »Znate da vladari nežidovskih naroda iskazuju svoju moć nad njima, a velikaši vole gospodariti njima. |
| 26. No neka tako ne bude među vama! Tko želi postati velik među vama, radije neka vam bude sluga, |
| 27. a tko želi biti prvi među vama, neka vam bude rob. |
| 28. Upravo kao Sin Čovječji, koji nije došao da mu služe, nego da on služi i da preda svoj život kao otkupninu za mnoge.« |
| 29. Dok su izlazili iz Jerihona, silno je mnoštvo slijedilo Isusa. |
| 30. A pokraj puta su sjedila dvojica slijepaca. Kad su čuli da Isus prolazi, povikali su: »Gospodine, Davidov Sine, smiluj nam se!« |
| 31. Mnoštvo ih je korilo i ušutkivalo, ali oni su još jače vikali: »Gospodine, Davidov Sine, smiluj nam se!« |
| 32. Tada se Isus zaustavio, pozvao ih te upitao: »Što želite da učinim za vas?« |
| 33. Rekli su mu: »Gospodine, željeli bismo da možemo vidjeti.« |
| 34. Isus se sažalio nad njima i dodirnuo im oči. Odmah su progledali i krenuli za Isusom. |