A A A A A
Biblija u jednoj godini
Travanj 14

Jošua 17:1-18
1. Ovo je zemlja koja je kockom pripala Manašeovom plemenu. Manaše je bio Josipov prvorođeni sin, a Manašeov je prvorođeni sin bio Makir, vođa Gileada. Budući da je bio velik ratnik, njegovoj su obitelji pripali Gilead i Bašan.
2. Svoj su dio zemlje dobile i ostale obitelji Manašeovog plemena — potomci Abiezera, Heleka, Asriela, Šekema, Hefera i Šemide. I oni su bili Josipovi sinovi, a njihove su obitelji dobile dio zemlje.
3. Selofhad je bio Heferov sin, Makirov unuk i Manašeov praunuk. Selofhad nije imao sinove, nego samo kćeri, a zvale su se Mahla, Noa, Hogla, Milka i Tirsa.
4. Došle su pred svećenika Eleazara, Nunovog sina Jošuu i poglavare naroda te rekle: »BOG je zapovjedio Mojsiju da nam dâ zemlju kao i našim muškim rođacima.« Stoga, Eleazar je poslušao BOŽJU zapovijed i dodijelio im zemlju kao i njihovim stričevima.
5. Tako je Manaše uz Gilead i Bašan dobio istočno od rijeke Jordan još deset dijelova zemlje.
6. Bilo je to zato što su te žene iz Manašeovog plemena dobile zemlju baš kao i muškarci. Gilead je, pak, pripao ostalim Manašeovim potomcima.
7. Manašeovo područje protezalo se između Ašera i Mikmetata, istočno od Šekema. Granica mu je išla južno do En Tapuaha.
8. Grad Tapuah, koji se nalazio na Manašeovoj granici, pripadao je Efrajimovcima; Manašeu je pripadala samo zemlja oko Tapuaha.
9. Zatim se granica spuštala na jug do potoka Kane. Iako je to područje bilo Manašeovo, gradovi koji su se ondje nalazili pripali su Efrajimovcima. Granica je Manašeovog područja išla potom sjevernom obalom potoka i završavala na Sredozemnome moru.
10. Zemlja je na južnoj strani potoka pripadala Efrajimovcima, a na sjevernoj Manašeovcima. Manašeovo se područje na zapadu protezalo do Sredozemnog mora. Na sjeveru je graničilo s Ašerom, a na istoku s Isakarom.
11. Manaše je na području Isakara i Ašera imao gradove Bet Šean i Jibleam zajedno s njihovim okolnim naseljima. Pripadnici Manašeovog plemena živjeli su i u gradovima Doru, En Doru, Tanaaki i Megidu, kao i u okolnim naseljima. Također, živjeli su i u tri Nafotova grada.
12. No Manašeovci nisu uspjeli zauzeti sve te gradove pa su Kanaanci nastavili ondje živjeti.
13. Nakon što su Izraelci ojačali, prisilili su Kanaance da rade za njih, ali nisu ih posve istjerali iz te zemlje.
14. Josipovi su potomci upitali Jošuu: »Zašto si nam dodijelio samo jedan dio zemlje? Trebamo više jer nas je BOG obilno blagoslovio pa smo postali brojan narod!«
15. Jošua im je odgovorio: »Ako ste toliko brojni da vam je Efrajimovo gorje pretijesno, idite gore u zemlju Perižana i Refaimaca. Ondje su šume koje možete iskrčiti i tamo se naseliti.«
16. Josipovci su rekli: »Gorje nam nije dovoljno. Osim toga, Kanaanci iz doline imaju željezna bojna kola, a i nadziru Dolinu Jezreel, Bet Šean i sva okolna naselja.«
17. Tada je Jošua rekao Josipovim potomcima, ljudima iz Efrajimovog i Manašeovog plemena: »Vi ste brojan i vrlo snažan narod. Nećete dobiti samo jedan dio zemlje,
18. nego i šumovito gorje. Iskrčite ga i cijelo će biti vaše. Iako su Kanaanci snažni i imaju željezna bojna kola, uspjet ćete ih istjerati.«

Jošua 18:1-28
1. Cijela izraelska zajednica okupila se u Šilu te ondje postavila Šator sastanka. Iako su pokorili čitavu zemlju,
2. još sedam Izraelovih plemena nije dobilo svoje područje.
3. Zbog toga je Jošua rekao Izraelcima: »Dokle ćete oklijevati? Zašto ne zauzmete zemlju koju vam je dao BOG vaših predaka?
4. Izaberite po trojicu iz svakog plemena, a ja ću ih poslati da izvide zemlju i opišu je. Kad se vrate k meni,
5. podijelit ćete zemlju na sedam dijelova. Juda će ostati na svom području na jugu, a Josipova plemena na svome području na sjeveru.
6. Kad popišete sedam dijelova zemlje, donesite mi popis ovamo. Bacit ću za vas kocku ovdje, pred našim BOGOM, da on odluči tko će dobiti koji dio.
7. Leviti neće dobiti ništa od te zemlje jer je njihovo nasljedstvo u tome da služe BOGU kao svećenici. Gad, Ruben i pola Manašeovog plemena već su dobili svoje nasljedstvo s druge, istočne strane rijeke Jordan. Nju im je dao BOŽJI sluga Mojsije.«
8. Izvidnice su se spremile otići i opisati zemlju. Jošua im je zapovjedio: »Prijeđite svu zemlju, opišite je i vratite se k meni. Tada ću ovdje u Šilu baciti pred BOGOM kocku da on raspodijeli zemlju.«
9. Izvidnice su otišle i prešle cijelu zemlju. Opisale su je i napravile popis svih gradova, podijelivši ih u sedam skupina. Zatim su se vratili Jošui u tabor u Šilu.
10. Jošua je ondje pred BOGOM bacio kocku i podijelio zemlju svim izraelskim plemenima.
11. Benjaminovom plemenu, i svim njegovim obiteljima, prvima je kockom dodijeljeno njihovo područje. Nalazilo se između područja Josipovih plemena i Judinog plemena.
12. Na sjeveru je njihova granica počinjala na rijeci Jordan i penjala se sjevernom padinom Jerihona. Kroz gorje se nastavljala na zapad i završavala u pustinji Bet Aven.
13. Odatle je skretala prema južnoj padini Luza (to jest Betela) pa se spuštala do Atarot Adara koji se nalazi na brdu južno od Donjeg Bet Horona.
14. Na brdu južno od Bet Horona granica je skretala na jug i išla zapadnim obroncima brda. Završavala je u Kirjat Baalu (to jest Kirjat Jearimu), gradu koji pripada Judinom plemenu. Bila je to zapadna granica.
15. Južna je granica počinjala na rubu Kirjat Jearima i išla na zapad do izvora rijeke Neftoah.
16. Zatim se spuštala do podnožja planine, koja je nasuprot doline Ben Hinom, na sjevernoj strani doline Refaim. Potom se spuštala dalje u dolinu Hinom i išla duž južne padine Jebusejskoga grada sve do En Rogela.
17. Zatim je skretala na sjever i išla do En Šemeša te se nastavljala do Gelilota koji gleda na prijevoj Adumim. Potom se spuštala do kamena Rubenovog sina Bohana
18. i odatle išla do sjevernog dijela Bet Arabe. Granica se spuštala u Jordansku dolinu
19. i išla duž sjeverne padine Bet Hogle. Završavala je na sjevernoj obali Mrtvog mora, na ušću rijeke Jordan. Bila je to južna granica,
20. a istočna je bila rijeka Jordan. Nasljedstvo je to Benjaminovog plemena i granice koje su ga okruživale.
21. U jednom su dijelu Benjaminovog područja bili ovi gradovi: Jerihon, Bet Hogla, Emek Kesis,
22. Bet Araba, Semaraim, Betel,
23. Avim, Para, Ofra,
24. Kefar Amona, Ofni i Gaba — ukupno dvanaest gradova s okolnim selima.
25. U drugom su dijelu bili gradovi: Gibeon, Rama, Beerot,
26. Mispa, Kefira, Mosa,
27. Rekem, Jirpeel, Tarala,
28. Sela, Elef, Jebusejski grad (to jest Jeruzalem), Gibeat i Kirjat — ukupno četrnaest gradova s okolnim selima. Bilo je to nasljedstvo obitelji Benjaminovog plemena.

Psalmi 45:6-17
6. Tvoje božansko prijestolje je uvijek i zauvijek, a kraljevska palica tvoja, palica je pravednosti.
7. Ti voliš pravednost, a mrziš opakost. Zato te tvoj Bog pomazao uljem radosti kao ni jednog od tvojih drugova.
8. Sva tvoja odjeća miriše kao smirna, aloja i kasija. U slonovačom ukrašenim palačama uživaš u svirci žičanih glazbala.
9. Kraljevske kćeri su među tvojim dvorskim damama, a zdesna ti je zaručnica, kraljica, okićena zlatom iz Ofira.
10. Zaručnice , pomno me saslušaj i promisli: Narod svoj i dom svoga oca zaboravi
11. jer kralj za tvojom ljepotom žudi. Podloži mu se jer on ti je gospodar.
12. Narod iz Tira darovima će te obasipati, zajedno s najbogatijima tvoju će naklonost tražiti.
13. Kraljica je sva veličanstvena, vjenčanica joj zlatom protkana.
14. U prekrasnoj haljini kralju je vode, a prate je njezine djeveruše.
15. U povorci, radosne i ushićene, u kraljevu palaču ulaze.
16. Tvoji sinovi bit će kraljevi kao njihovi preci, postavit ćeš ih za vladare po čitavoj zemlji.
17. Tvoje ime spominjat će se u sve naraštaje, čak i drugi narodi slavit će te dovijeka.

Izreka 14:6-6
6. Rugalac uzalud traži mudrost, a razuman čovjek lako stječe znanje.

Luki 12:1-31
1. Okupilo se mnoštvo od više tisuća ljudi. Bilo ih je toliko da su gazili jedni po drugima. Isus se najprije obratio svojim učenicima: »Čuvajte se farizejskoga kvasca, to jest licemjerja!
2. Nema ništa sakriveno što se neće otkriti niti išta tajno što se neće saznati.
3. Prema tome, sve što u tami izgovorite, čut će se na svjetlu. A što ste kome šapnuli na uho u tajnosti sobe, vikat će se s krovova.«
4. »I kažem vam, prijatelji, ne trebate se bojati onih koji ubijaju tijelo i nakon toga ne mogu ništa više učiniti.
5. Reći ću vam koga se trebate bojati: bojte se Boga koji, nakon što oduzme život, ima vlast baciti ga u pakao. Da, kažem vam, njega se bojte!
6. Ne prodaje li se pet vrabaca za dva novčića? Pa, ipak, ni jednoga od njih Bog ne zaboravlja.
7. A na vašoj su glavi čak i vlasi izbrojene. Ne bojte se! Vi vrijedite više od mnoštva vrabaca.«
8. »Kažem vam: tko god mene prizna pred ljudima, ja ću ga pred Božjim anđelima priznati kao svoga.
9. No onoga tko se mene odrekne pred ljudima, ja ću se odreći pred Božjim anđelima.
10. Svakome tko kaže nešto protiv Sina Čovječjega bit će oprošteno, ali onome tko vrijeđa Svetog Duha neće se oprostiti.
11. Kad vas izvedu pred sinagoge, vladare i vlasti, nemojte se brinuti o tome kako ćete se braniti ili što ćete reći!
12. Sveti će vas Duh u taj tren poučiti što da kažete.«
13. Tada mu je netko iz gomile rekao: »Učitelju, reci mojem bratu da podijeli nasljedstvo sa mnom!«
14. A Isus mu je odgovorio: »Čovječe, tko je mene imenovao da dijelim pravdu ili posredujem među vama?«
15. Rekao im je i ovo: »Čuvajte se i nemojte dopustiti da pohlepa uđe u vaše srce, jer čak i onome koji živi u izobilju, život ne dolazi iz onog što posjeduje.«
16. Tada im je ispričao jednu usporedbu: »Zemlja nekog bogataša dobro je rodila. On je u sebi pomislio i rekao:
17. ‘Što ću učiniti kad nemam gdje uskladištiti svoj urod?’
18. Zatim je rekao: ‘Evo što ću učiniti: srušit ću svoje žitnice i sagraditi veće. Spremit ću u njih svoje žito i ostala dobra.
19. I reći ću samom sebi: imaš na zalihi mnogo dobara za godine koje dolaze. Odmori se, jedi, pij i veseli se!’
20. No Bog mu je rekao: ‘Bezumni čovječe, umrijet ćeš još večeras! A kome će pripasti ono što si spremio?’
21. Evo što se događa onome tko skuplja blago, ali nije bogat u Božjim očima.«
22. Zatim je rekao svojim učenicima: »Zato vam kažem, nemojte se brinuti za svoj život — što ćete jesti, ili za svoje tijelo — što ćete obući!
23. Jer, život je važniji od hrane i tijelo od odjeće.
24. Promotrite vrane: niti siju, niti žanju. Nemaju ni smočnice ni žitnice pa ipak ih Bog hrani. A vi vrijedite mnogo više od ptica.
25. Tko od vas može brigama produžiti svoj život makar za jedan sat?
26. Budući da ne možete učiniti ni to malo, zašto se brinete za ostalo?
27. Promotrite ljiljane kako rastu! Niti se trude, niti izrađuju odjeću. A opet, kažem vam, čak ni Salomon u svoj svojoj slavi nije bio odjeven kao jedan od njih.
28. Ako Bog tako odijeva travu u polju, koja je danas ovdje, a sutra se baca u peć, koliko će više odjenuti vas, malovjerni!
29. Ne brinite se što ćete jesti ili što ćete piti! Ne uzrujavajte se zbog toga!
30. Ljudi ovoga svijeta opterećuju se time, ali vaš Otac zna da vam je sve to potrebno.
31. Nego, prvo se brinite za njegovo Kraljevstvo pa će vam se i to nadodati!«