A A A A A

1 Kraljevima 5:1-18
1. Kad je tirski kralj Hiram čuo da je Salomon postao kralj, naslijedivši svoga oca Davida, poslao mu je svoje sluge. Hiram je, naime, uvijek bio Davidov prijatelj.
2. Salomon je poručio Hiramu:
3. »Ti znaš da moj otac David nije mogao sagraditi Bogu hram zbog ratova koje je stalno vodio s okolnim narodima. To je trajalo sve dok mu BOG nije pomogao pokoriti sve neprijatelje.
4. No sad nam je Bog dao mir na svim našim granicama. Nema neprijatelja i mome narodu ne prijeti nikakva opasnost.
5. Stoga, sad namjeravam graditi hram posvećen štovanju BOŽJEG imena, kao što je BOG rekao mome ocu Davidu: ‘Tvoj će sin naslijediti tvoje prijestolje i sagraditi hram posvećen štovanju mog imena.’
6. Zato te molim da se za mene nasiječe libanonskih cedrova. Moje će sluge raditi s tvojima, a ja ću svima platiti koliko odrediš. Jer, obojica znamo da su Sidonci najbolji u radu drvom.«
7. Hiram se razveselio kad je čuo Salomonovu poruku. Rekao je: »Neka je danas blagoslovljen BOG koji je Davidu dao tako mudrog sina da vlada ovim velikim narodom.«
8. Poručio mu je: »Primio sam poruku koju si mi poslao. Snabdijevat ću te cedrovinom i borovinom, koliko god ti bude trebalo.
9. Moji će radnici dovlačiti drvo iz Libanona do mora, vezivati trupce u splavi i otpremati ih morem do mjesta koje odrediš. Ondje će ih razvezivati, a ti ćeš odvoziti dalje. Platit ćeš mi nabavom hrane za moj dvor.«
10. Tako je Hiram snabdijevao Salomona svom potrebnom cedrovinom i drugim građevnim drvom.
11. Salomon je Hiramu zauzvrat svake godine davao 2.200 tona pšenice i 440.000 litara čistoga maslinovog ulja za hranu njegovom kućanstvu.
12. BOG je Salomonu dao mudrost, kao što je i bio obećao. Između Hirama i Salomona vladao je mir pa su sklopili savez.
13. Kralj Salomon propisao je radnu obavezu za sav Izrael te je imao radnu snagu od 30.000 radnika.
14. Svakog je mjeseca slao radnike u Libanon, u smjenama po 10.000 ljudi. Radnici bi bili mjesec dana u Libanonu, a dva mjeseca kod kuće. Adoniram je bio zadužen za prinudnu radnu snagu.
15. Salomon je također raspolagao i sa 70.000 nosača kamena i 80.000 kamenorezaca u brdima,
16. kao i sa 3.300 predradnika koji su nadgledali radnike.
17. Prema kraljevoj zapovijedi, vadili su velike kvalitetne komade kamena i klesali ih za temelje hrama.
18. Salomonovi i Hiramovi radnici, kao i oni iz Gebala , klesali su kamen i pripremali građevno drvo i kamen za gradnju hrama.

1 Kraljevima 6:1-38
1. Četiristo osamdeset godina nakon izlaska Izraelaca iz egipatskog ropstva, četvrte godine vladavine nad Izraelom, u mjesecu Zivu , Salomon je počeo graditi BOŽJI Hram.
2. Hram, koji je kralj gradio za BOGA, bio je dugačak 30 metara, širok 10 metara i visok 15 metara.
3. Trijem ispred glavne prostorije pružao se cijelom širinom hrama, u dužini od 10 metara, a bio je širok 5 metara.
4. Na zidovima su napravljeni uski otvori s rešetkama, koji su s vanjske strane zida bili uži, a s unutarnje širi.
5. Svuda uokolo, uza zidove glavne prostorije svetišta , bila je podignuta prigradnja na katove s bočnim prostorijama.
6. Donji je kat prigradnje bio širok 2,5 metara, prvi kat 3 metra, a drugi kat 3,5 metara. S vanjske su strane hramskih zidova bila isturenja o koja su se oslanjale grede pa nije bilo potrebe da se u zidovima kopaju rupe.
7. Zgrada je Hrama bila građena od kamena klesanog u kamenolomu. Tako se tijekom gradnje nije začula buka čekića, sjekira, ni drugoga željeznog oruđa.
8. Ulaz je bio na južnoj strani, na prvome katu. U unutrašnjosti je bilo stubište koje je vodilo na drugi, a odatle na treći kat.
9. Tako je Salomon gradio i dovršio Hram, pokrivši ga gredama i daskama od cedrovine.
10. Duž zidova središnje prostorije hramskog zdanja sagradio je bočne prostorije u visini od 2,5 metara, koje su na zidove bile vezane gredama od cedrovine.
11. BOG je rekao Salomonu:
12. »Ako budeš živio prema mojim pravilima, poštovao moje zakone i pokoravao se mojim zapovijedima, ispunit ću obećanje koje sam dao tvom ocu Davidu.
13. Prebivat ću među Izraelovom djecom u Hramu koji gradiš i nikad neću napustiti svoj narod Izrael.«
14. Tako je Salomon gradio i dovršio Hram.
15. Unutrašnje je zidove Hrama Salomon dao obložiti cedrovinom od poda do stropa, a kameni je pod bio obložen borovim daskama.
16. U stražnjem je dijelu Hrama podignuto unutrašnje svetište dužine 10 metara — Svetinja nad svetinjama. Bilo je obloženo cedrovinom od poda do stropa.
17. Prostor ispred najsvetijeg dijela svetišta bio je dužine 20 metara.
18. Unutrašnja je zidna oplata od cedrovine potpuno pokrivala zidni kamen, a cijela je bila izrezbarena ukrasima u obliku pupoljaka i cvijeća.
19. Salomon je unutrašnje svetište u Hramu pripremio za smještaj Božjega kovčega.
20. Svetište je bilo 10 metara dugačko, 10 metara široko i 10 metara visoko. Unutrašnje stijenke i žrtvenik od cedrovine potpuno su bili obloženi čistim zlatom,
21. kao i cijela unutrašnjost Hrama. Preko zlatom obloženog pročelja unutrašnjega najsvetijeg dijela svetišta širili su se ukrasi u obliku zlatnih pletera.
22. Cijela unutrašnjost Hrama i žrtvenik u najsvetijem dijelu svetišta bili su potpuno pokriveni zlatom.
23. U unutrašnjem, najsvetijem dijelu svetišta bili su smješteni likovi dvaju krilatih bića visine 5 metara, napravljenih od maslinovog drva.
24. Svako je njihovo krilo bilo dugačko 2,5 metara te im je puni raspon krila bio 5 metara.
25. Oba su lika bila jednake veličine i oblika.
26. Svaki je bio visok 5 metara.
27. Krilata su bića bila smještena u unutrašnjoj prostoriji Hrama. Krila su im bila raširena. U sredini prostorije, krilo je jednoga bića doticalo krilo drugoga. Drugo je krilo prvog bića doticalo jedan zid, a drugo je krilo drugog bića doticalo suprotni zid najsvetijeg dijela svetišta.
28. Likovi krilatih bića bili su obloženi zlatom.
29. Po svim hramskim zidovima u unutrašnjoj i vanjskoj odaji bili su izrezbareni ukrasi u obliku krilatih bića, palmi i cvijeća.
30. Podovi unutrašnje i vanjske odaje Hrama također su bili obloženi zlatom.
31. U unutrašnji, najsvetiji dio svetišta Hrama ulazilo se kroz dvokrilna vrata načinjena od maslinovog drva, s peterostranim okvirom .
32. Na dvoja vrata od maslinovog drva bili su izrezbareni ukrasi u obliku krilatih bića, palmi i cvijeća — obloženi zlatom.
33. Na ulazu u glavnu hramsku odaju napravljeni su četverostrani vratni okviri od maslinovog drva
34. i dvokrilna vrata od borovine koja su se otvarala na obje strane.
35. I tu su bili izrezbareni ukrasi u obliku krilatih bića, palmi i cvijeća koji su naknadno obloženi zlatom.
36. Dvorište je Hrama bilo ograđeno zidom od klesanog kamena i cedrovih greda. Na svaka tri reda klesanog kamena dolazio je po jedan red greda tesanih od cedrovine.
37. Temelji BOŽJEGA Hrama položeni su u četvrtoj godini Salomonove vladavine, u mjesecu Zivu .
38. Hram je bio dovršen u svim detaljima i sukladno svim planovima jedanaeste godine u mjesecu Bulu . Salomon ga je izgradio za sedam godina.

Psalmi 68:21-27
21. Bog će smrskati glave svojih neprijatelja, dlakavo tjeme onoga tko u krivnji hoda.
22. Gospodar je rekao: »Vratit ću tvoje neprijatelje iz Bašana, dovest ću ih natrag s dubokih mora
23. da noge umočiš u krv njihovu, a tvoji psi da je poližu.«
24. Bože, svi gledaju ulazak tvoje pobjedničke povorke, ulazak povorke Boga, moga Kralja, u svetište.
25. Naprijed su pjevači, straga svirači, a među njima djevojke udaraju tamburine.
26. Blagoslivljajte Boga na velikom skupu, blagoslivljaj BOGA, Izraelov narode!
27. Predvodi ih Benjamin, najmlađi, za njim ide mnoštvo glavara Jude pa glavari Zebulunovi i Naftalijevi.

Izreka 17:13-15
13. Tko na dobro zlom uzvrati, zlo mu iz kuće neće otići.
14. Početak prepirke je poput otvaranja brane, zato stani prije nego izbije svađa.
15. Oslobađati krive i osuđivati nedužne — BOG jednako mrzi oboje.

Ivanu 10:24-42
24. Židovi su ga okružili i postavili mu pitanje: »Dokle ćeš nas držati u neizvjesnosti? Ako si Krist, otvoreno nam reci!«
25. Isus im je odgovorio: »Rekao sam vam već, ali vi ne vjerujete. Djela koja činim u ime Oca pokazuju tko sam.
26. Ali vi ne vjerujete jer ne pripadate mojim ovcama.
27. Moje ovce slušaju moj glas. Ja ih poznajem i one idu za mnom.
28. Ja im darujem vječni život. One neće nikada umrijeti niti će ih itko istrgnuti iz moje ruke.
29. Moj Otac, koji mi ih je i dao, veći je od svega. Nitko ih ne može istrgnuti iz ruke moga Oca.
30. Otac i ja smo jedno.«
31. Opet su Židovi dograbili kamenje, želeći ga ubiti.
32. A Isus im je rekao: »Pokazao sam vam mnoga dobra djela koja dolaze od Oca. Za koje me od njih želite kamenovati?«
33. »Ne želimo te kamenovati zbog dobrih djela«, odvratili su mu Židovi, »već zato što huliš na Boga. Pokušavaš se izjednačiti s Bogom premda si samo čovjek.«
34. Isus je odgovorio: »U vašem Zakonu piše da je Bog rekao: ‘Vi ste bogovi.’
35. Bog naziva one koji su primili Božju riječ bogovima, a Sveto je pismo uvijek istinito.
36. Mene je Otac posvetio i poslao na ovaj svijet. Kako mi možete reći: ‘Huliš na Boga’ kada kažem: ‘Ja sam Božji Sin?’
37. Ako ovo što činim nisu djela moga Oca, nemojte mi vjerovati.
38. Ako pak jesu, vjerujte tim djelima kad već ne želite vjerovati meni. Tako ćete konačno uvidjeti da Otac živi u meni i ja u Ocu.«
39. Na to su ga opet pokušali uhititi, ali im je izmakao iz ruku.
40. Ponovo je prešao Jordan i otišao na mjesto gdje je prije krstio Ivan. Ondje se zadržao,
41. a mnoštvo je počelo dolaziti. »Ivan nije učinio nikakav čudesni znak«, govorili su, »ali sve što je rekao o ovom čovjeku je istina.«
42. Mnogi su ondje povjerovali u Isusa.