A A A A A

1 Kraljevima 3:1-28
1. Salomon je sklopio mirovni sporazum s egipatskim faraonom, stupivši u brak s njegovom kćeri. Doveo ju je u Davidov grad dok se dovršavala izgradnja kraljevske palače, BOŽJEG hrama i zidina oko Jeruzalema.
2. Narod je prinosio žrtve u lokalnim svetištima jer još nije bio podignut Hram u čast BOGU.
3. Salomon je iskazivao ljubav BOGU i u svemu je živio prema odredbama svoga oca Davida, osim što je u idolskim svetištima prinosio žrtve i palio tamjan .
4. Kralj je Salomon otišao u Gibeon, gdje je bilo središnje lokalno svetište sa žrtvenikom. Tu je Bogu prinio tisuću žrtava paljenica.
5. U Gibeonu mu se BOG ukazao noću u snu. Rekao je: »Traži što želiš da ti dam!«
6. A Salomon je odgovorio: »Pokazao si veliku vjernost i ljubav svome slugi, mome ocu Davidu, jer je pred tobom živio vjerno, pravedno i čestito. I nastavio si mu iskazivati veliku vjernost i ljubav tako što si mu dao sina nasljednika na njegovom prijestolju.
7. Sad si, moj BOŽE, postavio mene, svoga slugu, za kralja poslije moga oca Davida, iako sam još samo dijete i ne znam kako treba izvršavati kraljevske dužnosti.
8. Tvoj sluga dolazi iz naroda kojeg si izabrao, koji je toliko brojan da ga se ne može niti prebrojati niti popisati.
9. Daj, stoga, svome slugi veliku mudrost da može upravljati tvojim narodom i razlikovati dobro od zla. U protivnom, kako bih mogao upravljati tvojim velikim narodom?«
10. Bog je bio zadovoljan Salomonovim traženjem.
11. Odgovorio je: »Budući da si tako tražio, a ne samo dug život i bogatstvo za sebe, ili smrt svojih neprijatelja, već razboritost i pravednost,
12. dat ću ti sve što si tražio. Dat ću ti mudrost i razboritost kakvu nitko prije tebe nije imao niti će imati itko poslije tebe.
13. No dat ću ti i ono što nisi tražio: bogatstvo i slavu s kojima se ne može mjeriti ni jedan kralj.
14. Ako budeš činio onako kako ja želim, ako budeš provodio moja pravila i zapovijedi, kao što je činio tvoj otac David, imat ćeš dug život.«
15. Kad se Salomon probudio, shvatio je da mu je Bog govorio u snu. Vratio se u Jeruzalem i stao pred kovčeg Božjeg saveza. Prinio je ondje žrtve paljenice i slavljenice te priredio gozbu za sve svoje službenike.
16. Jednoga su dana dvije prostitutke došle kod kralja i stale pred njega.
17. Jedna je od njih rekla: »Moj gospodaru, ova žena i ja živimo u istoj kući u kojoj sam rodila.
18. Tri dana nakon mene i ona je rodila. U kući nije bilo nikog osim nas.
19. Jedne je noći sin ove žene umro jer je u snu legla na njega.
20. Zatim je usred noći ustala i, dok sam spavala, uzela moga sina iz kreveta. Stavila ga je u svoj krevet, a svoga je mrtvog sina premjestila k meni.
21. Kad sam ujutro ustala da nahranim dijete, vidjela sam da je mrtvo. Kad sam ga bolje pogledala pri jutarnjoj svjetlosti, vidjela sam da to nije moj sin.«
22. No druga je žena rekla: »Ne! Živo je dijete moje, a tvoj je sin mrtav.« Prva je žena odgovorila: »Ne! Mrtvo je dijete tvoje, a živo je moje.« I tako su se prepirale pred kraljem.
23. Tada je kralj rekao: »Jedna kaže: ‘Moj je sin živ, a tvoj je mrtav’, a druga kaže: ‘Ne! Tvoj je sin mrtav, a moj je živ.’«
24. Zatim je kralj zapovjedio: »Donesite mi mač.« Kad su kralju donijeli mač,
25. rekao je: »Rasijecite živo dijete napola pa jednu polovicu dajte jednoj ženi, a drugu drugoj.«
26. No prvu ženu, pravu majku, obuzelo je sažaljenje prema djetetu te je rekla kralju: »Molim te, gospodaru, daj dijete njoj! Nemoj ga ubiti!« A druga je žena rekla: »Neka ne bude ni moj ni njezin. Rasijecite ga napola!«
27. Tada je kralj rekao: »Dajte živo dijete prvoj ženi. Nemojte ga ubiti! Ona mu je majka.«
28. Svi su Izraelci čuli kraljevu presudu. Bili su ispunjeni poštovanjem prema kralju jer su vidjeli da je u njemu Božja mudrost i sposobnost da provodi pravdu.
1 Kraljevima 4:1-34
1. Kralj je Salomon vladao cijelim Izraelom.
2. Ovo su bili visoki kraljevi službenici: Azarija, Sadokov sin, bio je svećenik;
3. Elihoref i Ahija, Šišini sinovi, bili su sudski pisari; Jošafat, Ahiludov sin, bio je povjesničar;
4. Benaja, Jojadin sin, glavni vojni zapovjednik; Sadok i Abjatar, bili su svećenici;
5. Azarija, Natanov sin, nadgledao je upravitelje pokrajina; Zabud, Natanov sin, bio je svećenik i kraljev savjetnik;
6. Ahišar, upravitelj palače; Adoniram, Abdin sin, bio je zadužen za robove.
7. Salomon je imao dvanaestoricu upravitelja izraelskih pokrajina koji su snabdijevali kralja i dvor. Svaki je bio zadužen za nabavu jedan mjesec u godini.
8. Ovo su njihova imena: Ben Hur je bio upravitelj u Efrajimovome gorskom kraju;
9. Ben Deker u gradovima Makas, Šaalbim, Bet Šemeš, Elon i Bet Hanan;
10. Ben Hesed u kraju oko Arubota, Sohoa i Hefera;
11. Ben Abinadab, koji je bio oženjen Salomonovom kćeri Tafatom, upravljao je cijelim područjem Nafat Dora;
12. Baana, Ahiludov sin, bio je upravitelj u gradovima Taanak i Megido, u cijeloj regiji Bet Šeana kod grada Saretana, južno od Jezreela, od Bet Šeana do Abel Mehole nasuprot Jokmeamu;
13. Ben Geber upravljao je u gradu Ramotu, u Gileadu. Pod njegovom su upravom bila sva gileadska naselja Manašeovog potomka Jaira, kao i područje Argoba u Bašanu. U tom je području bilo šezdeset dobro utvrđenih gradova, zaštićenih zidinama i vratima s brončanim rešetkama.
14. Ahinadab, Idov sin, bio je upravitelj u Mahanaimu;
15. Ahimaas, koji je bio oženjen Salomonovom kćeri Basematom, bio je upravitelj u Naftaliju.
16. Baana, Hušajev sin, upravljao je područjima Ašera i Alota;
17. Jošafat, Paruahov sin, u Isakaru;
18. Šimej, Elin sin, u Benjaminu;
19. Geber, Urijin sin, u Gileadu. Također, ondje su vladali i amorejski kralj Sihon i bašanski kralj Og, nad kojima je Salomon postavio Gebera kao upravitelja.
20. Judejaca i Izraelaca bilo je puno, kao pijeska na morskoj obali. Imali su hrane i pića, i bili su sretni.
21. Salomon je vladao svim kraljevstvima od rijeke Eufrat do zemlje Filistejaca pa sve do granice s Egiptom. Sva su ta kraljevstva plaćala danak i bila podčinjena Salomonu za cijeloga njegovog života.
22. Dnevne su potrebe Salomonovog dvora iznosile: tri tone najboljeg brašna i šest tona običnog brašna,
23. deset utovljenih volova, dvadeset goveda s paše, sto ovaca, jelenska i srneća divljač, divokoze i utovljena perad.
24. Salomon je vladao svim kraljevstvima zapadno od rijeke Eufrat, od Tifse do Gaze, a duž svih granica njegovog kraljevstva bio je mir.
25. Za njegovog je života vladao mir i sigurnost u Judi i Izraelu. Od Dana do Beer Šebe, svaki je čovjek mirno živio pod svojom lozom i smokvom.
26. Salomon je imao 4.000 štala za držanje svojih konja i 12.000 konja.
27. Upravitelji su pokrajina, svaki u svome mjesecu, snabdijevali kralja Salomona i kraljevski stol. Nisu dopuštali da išta ponestane.
28. Osiguravali su i svoj udio ječma i slame za teretne i jahaće konje te dostavljali tamo gdje je trebalo.
29. Bog je Salomonu dao mudrost, razboritost i neizmjernu količinu znanja, kao pijeska na morskoj obali.
30. Salomonova je mudrost nadilazila mudrost cijelog Istoka i Egipta.
31. Bio je mudriji od svakog, mudriji i od Ezrahijca Etana i od Maholovih sinova Hemana, Kalkola i Darde. Bio je slavan u svim okolnim zemljama.
32. Sastavio je tri tisuće mudrih izreka i tisuću i pet pjesama.
33. Opisivao je biljke od libanonskog cedra do izopa, koji raste u pukotinama zidova. Poučavao je o životinjama, pticama, gmazovima i ribama.
34. Salomonovu su mudrost dolazili čuti ljudi iz svih naroda i izaslanici kraljeva iz cijeloga svijeta.
Psalmi 68:15-20
15. Kako je moćna gora Bašan, gora brdovita s puno vrhova.
16. Zašto sa zavišću gledaš, goro brdovita, na goru koju je Bog odabrao za svoje prebivalište, na kojoj će se BOG nastaniti zauvijek?
17. Sa stotinama tisuća kola, sa tisućama tisuća, Gospodar sa Sinaja dolazi u svoje svetište.
18. Bože, u visinu si otišao, zarobljenike si u povorci odveo, od ljudi si darove primio, čak i od onih koji su se bunili protiv BOŽJEG prebivališta.
19. Neka je blagoslovljen Gospodar, koji nosi naše terete iz dana u dan, on je Bog koji nas spašava. Selah
20. Naš Bog je Bog koji spašava, Gospodar BOG koji od smrti izbavlja.
Izreka 17:10-12
10. Opomena više pogađa pametnoga nego budalu sto udaraca.
11. Zli uvijek podižu pobune, zato ih stižu okrutne kazne.
12. Bolje naići na medvjedicu kojoj su oteli mlade nego na budalu koja radi budalaštine.
Ivanu 10:1-23
1. »Govorim vam istinu. Tko ne uđe k ovcama u tor kroz vrata, nego potajno, nekim drugim putem, kradljivac je i razbojnik.
2. Tko pak uđe kroz vrata, pastir je stada.
3. Čuvar, koji stoji na vratima, otvara mu, a ovce se odazivaju na pastirov glas. On svoje ovce zove imenom i izvodi ih.
4. Kad izvede sve svoje ovce, stane pred njih i vodi ih. Ovce idu za njim jer poznaju njegov glas.
5. No one neće nikada ići za onim kojeg ne poznaju. Naprotiv, pobjeći će od njega jer im je njegov glas stran.«
6. Isus je ispričao ovu usporedbu, ali ljudi nisu shvatili što im je želio reći.
7. Zato im je Isus ponovio: »Govorim vam istinu. Ja sam vrata ovcama.
8. Svi koji su došli prije mene bili su kradljivci i razbojnici. No ovce ih nisu ni slušale.
9. Ja sam ta vrata. Tko uđe kroz mene, spasit će se. Ulazit će i izlaziti i nalaziti sve što mu je potrebno.
10. Kradljivac dolazi samo da ukrade, ubije i uništi. Ja sam pak došao da im dam život, i to život u izobilju.
11. Ja sam dobar pastir, a dobar pastir daje svoj život za ovce.
12. Najamnik nije pastir; ovce nisu njegove. Zato ih, kad ugleda vuka, ostavlja i bježi. Vuk tada napada ovce i razgoni ih.
13. A najamnik pobjegne jer čuva ovce samo radi plaće, a ne brine se što će biti s njima.
14. Ja sam dobar pastir. Poznajem svoje ovce i one poznaju mene.
15. Isto tako, moj Otac poznaje mene i ja poznajem svog Oca. Ja dajem svoj život za ovce.
16. Imam ja i drugih ovaca. One nisu iz ovoga stada. Moram i njih dovesti, pa će se i one javljati na moj glas. Postat će jedno stado s jednim pastirom.
17. Otac me voli zato što polažem svoj život da ga opet uzmem. Nitko mi ne oduzima život.
18. Ja ga svojevoljno dajem. Imam ga pravo dati, ali imam ga pravo opet i uzeti. Tako mi je zapovjedio Otac.«
19. Ove su riječi izazvale novu podjelu među Židovima.
20. Mnogi su govorili: »On je lud. Opsjednut je zlim duhom. Zašto ga uopće slušate?«
21. Drugi su pak govorili: »Opsjednuti tako ne govori. Može li zao duh slijepcu dati vid?«
22. Tada je došla zima, a u Jeruzalemu se svetkovao Blagdan posvećenja .
23. Isus je hodao Hramom po Salomonovom trijemu.