A A A A A

Biblija u jednoj godini

Kolovoz 4

Esteri 9:1-32
1. Dvanćstoga mjeseca, to jest mjeseca adara, trinćstoga dana, kada se trebala izvršiti kraljeva riječ i zapovijed, i kada su se judejski neprijatelji nadali da će ih prevladati, okrene se pismo i Judejci nadvladaše svoje neprijatelje.
2. Po svim pokrajinama kralja Ahasvera skupiše se Judejci u svojim gradovima, da dignu ruke na one koji su gledali da im nanesu zlo. Nitko im se nije mogao oprijeti, jer su ih se bojali svi narodi.
3. Svi knezovi u pokrajinama, satrapi, namjesnici i kraljevi činovnici podupirali su Judejce, jer su se bojali Mordokaja.
4. Mordokaj je bio veoma ugledan na kraljevu dvoru. Glas o njemu širio se po svim pokrajinama, jer je on bivao sve moćniji.
5. Tako pobiše Judejci svoje neprijatelje mačem, zatrše ih, istrijebiše i učiniše što su htjeli od svojih protivnika.
6. U prijestolnici Suzi poubijaše i uništiše Judejci pet stotina ljudi.
7. Među njima Peršandatu, Dalfona, Aspatu,
8. Poratu, Adaliju, Aridatu,
9. Parmaštu, Arisaja, Aridaja i Jezatu.
10. Ubiše i deset sinova Hamana, Hamdatina sina i protivnika Judejaca, ali za plijenom ne pružiše svoje ruke.
11. Još istoga dana javiše kralju broj poubijanih u glavnom gradu Suzi.
12. Tada reče kralj kraljici Esteri: “U prijestolnici Suzi pobijeno je i smaknuto pet stotina ljudi i deset Hamanovih sinova. A što su istom počinili po drugim pokrajinama kraljevstva! Koja je sad tvoja molba? Bit će ti uslišena. Što tražiš dalje? To će biti.”
13. Estera odgovori: “Ako je ugodno kralju, onda neka se dopusti Judejcima u Suzi da i sutra učine posve kao danas! A deset Hamanovih sinova neka se objesi na vješala!”
14. Kralj dopusti da to bude. Oglašena bi zapovijed za Suzu, i objesiše deset Hamanovih sinova.
15. I tako se Judejci u Suzi skupiše i četrnćstoga dana mjeseca adara i pobiše u Suzi tri stotine ljudi. Ali za plijenom ne pružiše svoje ruke.
16. Drugi Judejci, što su stanovali po pokrajinama kraljevstva, isto su se tako bili skupili da brane svoj život. Oni se osvetiše neprijateljima i pobiše sedamdeset i pet tisuća protivnika. Ali za plijenom ne pružiše svoje ruke.
17. To se dogodi trinćstoga dana mjeseca adara. četrnćstoga dana počinuše i proslaviše taj dan gosteći se i veseleći se.
18. Judejci u Suzi bili su se okupili i trinćstoga i četrnćstoga dana, a počinuše petnćstoga dana i proslaviše taj dan gosteći se i veseleći se.
19. I tako Judejci na selu, koji su stanovali po neograđenim mjestima, proslaviše četrnćsti dan mjeseca adara veseleći se i gosteći se i šaljući jedan drugome slasna jela.
20. Mordokaj napisa ovo i razasla pisma svim Judejcima, po svim pokrajinama kralja Ahasvera, bližim i dalekim,
21. da im zauvijek odredi kao dužnost da svake godine slave četrnćsti i petnćsti dan mjeseca adara
22. kao dane kad su se Judejci bili osvetili svojim neprijateljima, i kao mjesec koji je bio pretvorio njihovu brigu u radost, njihovu žalost u blagdan. Oni su te dane trebali slaviti gosteći se i veseleći se, i šaljući jedan drugome slasna jela, i darujući siromahe.
23. Tako ustanoviše Judejci to kao stalan običaj, što su ga tada bili slavili prvi put, po Mordokajevu naputku.
24. Haman, Hamdatin sin iz Agaga, neprijatelj svih Judejaca, bio je namislio istrijebiti Judejce i dao je bacati pur, to jest ždrijeb, da ih pobije i uništi.
25. A kad zato sazna kralj, dade on pismenu zapovijed da se zao naum, što ga je Haman bio smislio protiv Judejaca, mora okrenuti na njegovu glavu, i da se njega i njegove sinove mora objesiti na vješala.
26. Zato prozvaše te dane Purim od riječi pur. Po sadržaju navedenog pisma, i po onom što su bili sami vidjeli i doživjeli,
27. učiniše to Judejci za se, za svoje potomke i za sve koji bi im se priključili, tvrdim i nepromjenjivim običajem da se ta dva dana slave svake godine na propisan način i u određeno vrijeme,
28. i da se ti dani spominju i svečano slave u sva vremena, u svim obiteljima, u svim pokrajinama i gradovima. Tako nisu smjeli ti dani Purim nikada prestati među Judejcima niti je smio spomen nestati kod njihovih potomaka.
29. Uz Judejca Mordokaja napisa i kraljica Estera, Abihailova kći, sa svom krepkošću, drugu zapovijed, da potvrdi svečanost blagdana Purima.
30. Poslaše pismo svima Judejcim u sto dvadeset i sedam pokrajina Ahasverova kraljevstva s najboljim željama za mir.
31. Prema tome trebali su se dani Purima slaviti u vrijeme koje su bili odredili Judejac Mordokaj i kraljica Estera. Isto su se tako držali propisi o postu i plakanju, šta su ih bili odredili za se i za svoje potomke.
32. Esterina zapovijed učini propise u vezi s Purimom zakonom, i oni su bili zapisani u jednu povelju.

Esteri 10:1-3
1. Ahasver udari danak na suhu zemlju i na otoke.
2. Svi dokazi njegove silne moći i točan opis visokoga položaja na koji kralj uzdiže Mordokaja zapisani su u dnevniku medijskih i perzijskih kraljeva,
3. jer je Judejac Mordokaj bio drugi do kralja Ahasvera. On je među Judejcima bio vrlo ugledan i bio je mio svojim mnogobrojnim zemljacima, jer se brinuo za dobro svojega naroda i zauzimao se za stvar svega svog plemena.

Psalmi 91:1-6
1. Koji stanuje u zaštiti Višnjega, koji boravi u sjeni Svemogućega,
2. reći će Gospodu: “Utočište moje i Zaklone moj, Bože moj, u kojega se uzdam!”
3. Jer on će te sačuvati od zamke ptičarske, od smrtnog pomora.
4. Svojim perjem će te pokriti, pod krilima svojim će te sakriti; štit i oklop bit će ti njegova vjernost. \
5. Ne ćeš se bojati strašila noći, niti strijele što leti danju.
6. Ni kuge što tumara po tmini, ni pošasti što hara o podne.

Izreka 22:12-12
12. Gospodnje oči čuvaju mudroga; naume nevjernoga on obara. \

Rimljanima 6:1-23
1. Što ćemo dakle reći? Zar da ostanemo u grijehu, da se milost umnoži? Bože sačuvaj!
2. Jer mi koji umrijesmo grijehu, kako ćemo još živjeti u njemu?
3. Ili zar ne znate da smo svi mi koji smo kršteni u Krista Isusa, u njegovu smrt kršteni?
4. S njim smo dakle ukopani krštenjem u smrt; kao što uskrsnu Krist od mrtvih Očevom slavom, da tako i mi hodimo u novom životu.\
5. Jer kad smo s njim najuže združeni sličnošću njegove smrti, bit ćemo i uskrsnućem;\
6. znajmo ovo: naš je stari čovjek s njime raspet da se uništi grješno tijelo te da ne robujemo grijehu.
7. Jer onaj koji je umro, oslobođen je grijeha.
8. A ako umrijesmo s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti s njim,
9. znajući da Krist, uskrsnuvši od mrtvih, više ne umire, smrt više ne vlada njime.
10. Jer što umre grijehu, umre jedanput, a što živi, Bogu živi.
11. Tako i vi smatrajte za sebe da ste mrtvi grijehu, a živi Bogu, u Kristu Isusu.
12. Neka ne vlada dakle grijeh u vašemu smrtnom tijelu da slušate njegove požude.
13. Niti dajite svojih udova grijehu za oružje nepravde, nego dajite sebe Bogu, jer ste uskrsnuli na život od mrtvih, i predajte svoje udove Bogu za oružje pravde.
14. Zaista, grijeh ne će ovladati vama, jer niste pod Zakonom, nego pod milošću.
15. Što dakle? Zar ćemo griješiti kad nismo pod Zakonom, nego pod milošću? Bože sačuvaj!
16. Ne znate li: komu dajete sebe za sluge na pokornost, sluge ste onoga komu se pokoravate: ili grijeha za smrt ili pokornosti za pravdu?
17. A hvala Bogu: bili ste robovi grijehu, ali poslušaste od srca ono pravilo nauka kojemu ste predani.
18. Oslobodivši se pak grijeha, postadoste sluge pravdi.
19. Kao čovjek govorim, zbog vašega tijela. Jer kao što dadoste svoje udove u službu nečistoći i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite svoje udove u službu pravdi na posvećenje!
20. Jer kad ste bili sluge grijehu, bili ste slobodni od pravde.
21. Kakav ste dakle onda imali plod od onoga čega se sada stidite? Jer je onome kraj smrt.
22. A sad, oslobođeni od grijeha i postavši Božje sluge, imate svoj plod na posvećenje, a završetak život vječni.
23. Jer je plaća za grijeh smrt; a milost Božja: život vječni u Kristu Isusu, Gospodinu našemu. \