A A A A A

Danilo 1:1-21
1. U trećoj godini vladanja Judina kralja Joakima dođe Nabukodonozor, babilonski kralj, protiv Jeruzalemu i opkoli ga.
2. I Gospodin mu dade u ruku Joakima, Judina kralja, i jedan dio posuđa Božjega hrama. On ih odnese u zemlju Senaar, u hram svoga boga. Posuđe stavi u riznicu svojega boga.
3. Tada zapovjedi kralj Asfenezu, predstojniku nad dvoranima, neka dovede između Izrćlaca, od kraljevskog i kneževskog roda,
4. mladiće bez mane, lijepa lica, vješte u svakoj mudrosti, bogate znanjem i dobro odgojene, koji bi bili sposobni za posluživanje u kraljevskoj palači. On neka ih pouči kaldejskom pismu i jeziku.
5. Kralj odredi njihovo svagdanje uzdržavanje od kraljevskoga stola i od vina što ga je on sam pio. Zapovjedi da se poučavaju tri godine, a poslije neka stupe u kraljevsku službu.
6. Među njima su bili Judejci Daniel, Ananija, Mišćl i Azarija.
7. Predstojnik nad dvoranima dade im ipak druga imena. Danielu nadjenu ime Baltazar, Ananiji Sidrah, Misćlu Misah, Azariji Abdenago.
8. Daniel je bio čvrsto odlučio da se ne oskvrne kraljevom hranom ni vinom što ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora oskvrnuti.
9. I dade Bog Danielu te nađe milost i ljubav predstojnika nad dvoranima.
10. Ipak reče predstojnik nad dvoranima Danielu: “Bojim se svoga gospodara kralja, koji vam je odredio jelo i piće, jer kad bi vidio da su vaša lica lošija nego u ostalih mladića vaše dobi, mogao bih ja vašom krivnjom platiti glavom kod kralja.”
11. A Daniel zamoli Malasara, kojega je predstojnik nad dvoranima bio postavio nad Danielom, Ananijom, Misćlom i Azarijom:
12. ”Pokušaj, molim, za deset dana sa svojim slugama! Neka nam se daje samo varivo za jelo i voda za piće!
13. Onda usporedi naša lica i lica onih mladića što jedu s kraljeva stola, pa kako vidiš onako čini sa svojim slugama!”
14. On ih posluša i pokuša s njima tako deset dana.
15. A poslije deset dana izgledali su bolje i uhranjenije od svih mladića, što su jeli s kraljevskoga stola.
16. Tada je Malasar uzimao njihovo jelo i vino, što su ga trebali piti, i davao im je samo variva.
17. A Bog dade četvorici mladića znanje i razum u svakoj knjizi i mudrosti. I Daniel se razumio također u viđenja i sne svake vrste.
18. Kada prođe vrijeme, nakon kojega su mu, po kraljevu nalogu, trebali biti predstavljeni, izvede ih predstojnik nad dvoranima pred Nabukodonozora.
19. Kralj je govorio s njima, i ne nađe se među svima nijedan kao Daniel, Ananija, Mišćl i Azarija. Zato su bili primljeni u kraljevsku službu.
20. U svim slučajevima, u kojima su se tražili mudrost i razum, nađe ih kralj, kada bi ih god zapitao, deset puta učenijima od svih vračeva i gatalaca u svemu svome kraljevstvu.
21. Daniel je doživio još prvu godinu kralja Kira.

Danilo 2:1-49
1. U drugoj godini Nabukodonozorova vladanja usnuo je Nabukodonozor san. To ga je toliko uznemirilo da nije mogao spavati.
2. Tada kralj zapovjedi da se dozovu vračevi, gataoci, zaklinjači i Kaldejci. Oni su kralju trebali protumačiti san. Oni dođu i stupe pred kralja.
3. Kralj im reče: “Usnuo sam san, i duh mi se uznemirio. Htio bih razumjeti san.”
4. Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski): “Kralju, da si živ dovijeka! Ispripovjedi san svojim slugama, pa ćemo ti kazati što san znači!”
5. A kralj odgovori Kaldejcima: “Moja je odluka tvrda. Ako mi ne kažete što sam snio i što san znači, bit ćete na komade isječeni, i vaše će kuće biti ruševine.
6. Ako li mi kažete što sam snio i što san znači, dobit ćete od mene darove i poklone, i veliku čast. Kažite mi dakle što sam snio i što san znači!”
7. Tada oni odgovoriše po drugi put: “Neka kralj ispripovjedi san svojim slugama, pa ćemo kazati što san znači!”
8. A kralj odvrati: “Znam sada doista da nastojite dobiti na vremenu, jer znate da u mene nema popuštanja:
9. ako mi ne kažete što sam snio, onda ostaje nad vama osuda. Vi ste se dogovorili da mi date lažno i izmišljeno značenje, u nadi da će se promijeniti prilike. Dakle kažite mi san i znat ću da ćete mi dati i pravo značenje.”
10. Kaldejci odgovoriše kralju: “Nema čovjeka na zemlji koji bi, kralju, mogao ispuniti tvoj zathjev! I nikada nije jedan kralj, makar bio velik i moćan, takvo što zahtijevao od jednoga gataoca, vrača ili Kaldejca.
11. Što ti, kralju, išteš, vrlo je teško! Nema nikoga koji bi mogao to kazati kralju, osim bogova, koji ne stanuju među ljudima.”
12. Na to se kralj tako jako razljuti i razgnjevi, da izda zapovijed, da se pogube svi babilonski mudraci.
13. Kad je bila izišla zapovijed da se poubijaju mudraci, tražili su i Daniela i njegove drugove, da ih ubiju.
14. Tada se Daniel mudro i razumno predstavi Ariohu, zapovjedniku kraljevskih krvnika, koji je bio izišao da poubija babilonske vračeve.
15. On upita Arioha, kraljevskog zapovjednika, zašto je kralj izdao tu strogu zapovijed. Kad je Arioh bio kazao stvar Danielu,
16. ode Daniel kralju i zamoli ga da mu da vremena, jer će tada kazati kralju što san znači.
17. Potom ode Daniel u svoju kuću i kaza stvar svojim drugovima Ananiji, Misćlu i Azariji,
18. da bi se pomolili za milost nebeskomu Bogu zbog te tajne, i da ne bi bili pogubljeni također Daniel i njegovi drugovi s ostalim babilonskim mudracima.
19. Tada je bila Danielu objavljena tajna u noćnom viđenju. I Daniel je blagoslivljao nebeskoga Boga.
20. Daniel se molio: “Neka je blagoslovljeno Gospodnje ime odvijeka dovijeka, jer je njegova mudrost i moć.
21. On je onaj koji dovodi promjenu vremena i prilika; koji skida i postavlja kraljeve; koji daje mudrost mudrima i razum razumnima.\
22. On otkriva što je duboko i sakriveno. On zna što se zbiva u tami, jer kod njega stanuje svjetlost.
23. Zahvaljujem ti, Bože mojih otaca! Slavim te jer si mi dao mudrost i snagu. Ti si mi i sada objavio za što smo te molili. Jer si nam objavio kraljev san.”
24. Nato ode Daniel k Ariohu, kojemu je kralj bio zapovjedio da pogubi babilonske mudrace. Ode i reče mu: “Ne ubijaj babilonske mudrace! Vodi me kralju! Ja mogu kralju kazati što san znači.”
25. Tada Arioh brže dovede Daniela pred kralja i reče mu: “Kod judejskih prognanika našao sam čovjeka koji će kazati kralju što san znači.”
26. Kralj reče Danielu, koji se zvao i Baltazar: “Možeš li mi doista kazati san koji sam snio, i što on znači?”
27. Daniel odgovori kralju: “Tajnu koju kralj hoće znati, ne mogu kazati kralju mudraci, gataoci, vračevi i pogađači.
28. Ali ima Bog u nebu koji otkriva tajne. On javlja tebi, kralju Nabukodonozore, što će se dogoditi u budućnosti! Ovo su san i viđenja što si ih imao na svojoj postelji:
29. Tebi, kralju, dođoše misli na tvojoj postelji o tome, što će se dogoditi poslije. Onaj koji objavljuje tajne kazuje ti što će biti.
30. Meni je sad ova tajna objavljena, ne uz pomoć neke izvaredne mudrosti, koja bi u meni bila, nego zato da bi javio kralju što san znači, i da doznaš misli svojega srca.
31. Ti si, kralju, imao viđenje. Ti si vidio velik lik. Lik je bio visok, i svjetlost mu je bila silna. Stajao je pred tobom. Strašan je bio njegov pogled.
32. Glava toga lika bila je od čistoga zlata, prsa i mišice od srebra, tijelo i bedra od mjedi,
33. stegna od željeza, noge što od željeza što od gline.
34. Dok si gledao, odvali se od gore kamen sam od sebe, udari u željezne i glinene noge lika i satre ga.
35. Tada se stropošta odjednom željezo, glina, mjed, srebro i zlato, i rasprši se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta više od njih ni traga. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta velika gora i ispuni svu zemlju.
36. To je san. Sad ćemo kazati kralju što znači.
37. Ti si, kralju, kralj nad kraljevima, kojemu je nebeski Bog dao gospodstvo i moć, snagu i čast,
38. i gdje god žive ljudi, poljske životinje nebeske ptice, dao ti je u ruke, postavio te gospodarom nad svima njima. Ti si ona glava od zlata.
39. Nakon tebe nastat će drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treće kraljevstvo od mjedi, što će se prostirati po svoj zemlji.
40. četvrto će kraljevstvo biti jako kao željezo. Jer željezo može sve satrti i razbiti.
41. Što su noge i prsti koje si vidio bili dijelom od lončarske gline, dijelom od željeza, znači da će kraljevstvo biti razdijeljeno. Bit će u njemu nešto od tvrdoće željeza jer je, kako si vidio, željezo bilo pomiješano s lončarskom glinom.
42. Što su prsti bili dijelom od željeza, dijelom od gline, znači da će kraljevstvo biti dijelom tvrdo, dijelom lomno.
43. A što je željezo, kako si vidio, bilo pomiješano s lončarskom glinom, znači da će se međusobno pomiješati ženidbom, ali se ipak ne će stopiti u jedno, kao što se ni željezo ne može pomiješati s glinom.
44. U vrijeme onih kraljeva Bog će nebeski podići kraljevstvo koje se ne će raspasti dovijeka. Njegova vlast ne će prijeći na drugi narod. Ono će satrti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka,
45. tako kao što si vidio da se od gore kamen odvalio sam od sebe i satro željezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Tako je veliki Bog javio kralju što će se dogoditi poslije. San je istinit, i tumačenje je njegovo vjerno.”
46. Tada se baci kralj Nabukodonozor ničice na svoje lice, pokloni se pred Danielom i zapovjedi da mu prinesu žrtvu i kâd.
47. Onda reče kralj Danielu: “Doista, vaš je Bog najviši Bog, gospodar nad kraljevima i objavitelj tajna, jer si ti mogao otkriti ovu tajnu.”
48. Nato iskaza kralj Danielu veliku čast. Dade mu mnoge dragocjene darove i učini ga gospodarom cijele babilonske pokrajine i poglavarom nad svim babilonskim mudracima.
49. Ali na Danielovu molbu preda kralj upravu babilonske pokrajine Sidrahu, Misahu i Abderiagu. Tako osta Daniel na kraljevskom dvoru.

Psalmi 135:15-21
15. Idoli su neznabožaca srebro i zlato, djelo ruku čovječjih.
16. Usta imaju, a ne govore, oči imaju, a ne vide,
17. Uši imaju, a ne čuju; ni daha nema u ustima njihovim. \
18. Koji ih načiniše, nek budu kao oni, i svaki koji se u njih uzda.
19. Dome Izrćlov, blagoslivljaj Gospoda; dome Aronov, blagoslivljaj Gospoda! \
20. Dome Levijev, blagoslivljaj Gospoda. Svi koji se bojite Gospoda, blagoslivljajte Gospoda!
21. Blagoslovljen sa Siona Gospod, koji stoluje u Jeruzalemu! Aleluja!

Izreka 29:10-10
10. Krvopije mrze nedužnoga, a pravedni se za njega zauzimaju.

1 Petrova 5:1-14
1. Starješine dakle među vama opominjem, jer sam i sam starješina i svjedok Kristovih muka, a i dionik slave koja će se očitovati:
2. pasite Božje stado koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoće; niti zbog niskoga dobitka, nego iz oduševljene revnosti.\
3. Ne vladajte se kao gospodari nad baštinom, nego kao oni koji su uzor stadu.
4. I kad se pojavi vrhovni pastir, primit ćete neuveli vijenac slave.
5. Vi mlađi, pokoravajte se starijima! A svi budite prožeti poniznošću jedni prema drugima, jer se “Bog oholima protivi, a poniznima daje milost.”
6. Ponizite se dakle pod moćnom rukom Božjom, da vas uzvisi u pravo vrijeme!
7. Svu svoju brigu prebacite na njega, jer se on brine za vas!
8. Budite trijezni i bdijte jer vaš protivnik, đavao, kao ričući lav obilazi i traži koga će proždrijeti.
9. Njemu se oduprite postojani u vjeri i znajte da iste muke podnose vaša braća u svijetu!
10. A Bog svake milosti, koji vas pozva na svoju vječnu slavu u Kristu Isusu, on će vas, poslije malo muke, usavršiti, okrijepiti i utvrditi.
11. Njemu vlast u vijeke! Amen.
12. Ukratko vam pišem po Silvanu, kojega smatram vjernim bratom, da vas ohrabrim i da vam posvjedočim kako je ovo prava Božja milost u kojoj se nalazite.
13. Pozdravlja vas s vama izabrana Crkva u Babilonu i Marko, moj sin.
14. Pozdravite jedni druge cjelovom ljubavi! Mir vama svima koji ste u Kristu.